Reforma nove osnovne socijalne sigurnosti mogla bi izvući 400.000 kućanstava iz građanskog doplatka – i stvoriti do 170.000 radnih mjesta. No postoji kvaka – i prijeteći sukobi.
Oni koji rade dok primaju građanski doplatak, imaju velik dio prihoda koji se uračunava u njihove socijalne naknade. Iako se rad uvijek isplati, stručnjaci kritiziraju da je povećanje broja radnih sati za otprilike 800.000 zaposlenih korisnika manje atraktivno. Jer, osim izuzeća (tzv. Freibetrag), građanski doplatak se smanjuje. Na primjer, kod bruto plaće od 1.000 eura, korisnik građanskog doplatka imao bi pravo na izuzeće od 328 eura.
Bolja pravila za uračunavanje prihoda mogla bi izvući 400.000 kućanstava iz siromaštva
„Potrebni su bolji financijski poticaji kako se većina prihoda ne bi uvijek uračunavala kad netko poveća radno vrijeme“, objasnio je stručnjak za tržište rada Enzo Weber za IPPEN.MEDIA u kontekstu reforme građanskog doplatka. Prilagodba pravila o uračunavanju dohotka zaista ima veliki potencijal da ljudima omogući izlazak iz potrebe za socijalnom pomoći. Broj kućanstava koja primaju građanski doplatak mogao bi pasti za gotovo 400.000. To pokazuje nova studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB).
Ciljanim promjenama u pravilima o izuzećima i uračunavanju prihoda kod građanskog doplatka i doplatka za stanarinu, broj osoba koje nude svoj rad na tržištu mogao bi se povećati za do 170.000. To je rezultat studije u kojoj su ekonomisti IAB-a simulirali 54 scenarija. U tim simulacijama mijenjana su pravila za uračunavanje prihoda pri određivanju prava na građanski doplatak, stanarinu i dječji dodatak. Ovisno o dizajnu reforme, broj novih punih radnih mjesta (ekvivalent) kreće se između 70.000 i 170.000.
Reforma pravila o dodatnoj zaradi donosi sukobe
Prema studiji, učinci su posebno jaki kod reformi koje više uzimaju u obzir male prihode od rada. To dovodi do većeg rasta ponude rada uz niže troškove za državni proračun. Međutim, za mnoga kućanstva to bi kratkoročno značilo gubitak prihoda.
Ako se reforma osnovne sigurnosti odnosi na sve skupine prihoda, to bi također dovelo do veće zaposlenosti, ali bi to istovremeno značilo „relativno visoke dodatne fiskalne izdatke do pet milijardi eura godišnje“, pišu stručnjaci IAB-a Jürgen Wiemers, Kerstin Bruckmeier i Maximilian Sommer u svojoj studiji.
Reforma može smanjiti broj kućanstava koja primaju građanski doplatak za do 400.000
Broj kućanstava koja primaju građanski doplatak smanjio bi se, ovisno o scenariju, do 390.000. No prema IAB-u, značajno bi se povećao broj kućanstava koja primaju doplatak za stanarinu i dječji dodatak – za 1,2 milijuna. Taj porast je „neizbježan učinak pri smanjenju stope povrata transfera kroz cijeli raspon prihoda u kojem kućanstva imaju pravo na naknade“, navode istraživači.
„Reforme pravila o dodatnoj zaradi mogu stvoriti veće poticaje za rad“, rekao je Jürgen Wiemers. „No one zahtijevaju jasno vaganje između sukobljenih ciljeva poput fiskalnog opterećenja, strukture primatelja i kratkoročnih gubitaka prihoda za kućanstva s niskim prihodima.“
Vlada želi povećati poticaje za rad korisnicima građanskog doplatka – kroz reformu pravila o dodatnoj zaradi
Studija se bavi pitanjem nove osnovne socijalne sigurnosti. Prema koalicijskom sporazumu, vlada želi „objediniti naknade i bolje ih uskladiti“. Union i SPD spominju spajanje doplatka za stanarinu i dječjeg dodatka, koje mogu koristiti zaposleni s niskim prihodima.
„Želimo da korisnici socijalnih naknada, posebno osnovne sigurnosti, uvijek imaju poticaje za ostvarivanje višeg radnog prihoda i za zaposlenje koje uključuje socijalno osiguranje“, stoji u dokumentu. Vlada pri tome želi „sagledati dodirne točke sa sustavom osnovne sigurnosti i reformirati pravila o dodatnoj zaradi“. Detalji su, međutim, još uvijek nepoznati.
Osim financijskih poticaja, potrebna je i kvalifikacija kako bi se korisnici građanskog doplatka uključili u rad
Sama promjena načina uračunavanja prihoda neće biti dovoljna. Enzo Weber, koji također radi za IAB, istaknuo je da treba iskoristiti „sve mogućnosti“ kod građanskog doplatka. Osim financijskih poticaja, on vidi i veću obveznost te kvalifikaciju nezaposlenih kao ključne. Posebno je važna daljnja edukacija, jer mnogi korisnici građanskog doplatka nemaju završenu stručnu spremu, dok tržište rada traži kvalificirane radnike.
Fenix-magazin/DP/MMD
