Dodatno mirovinsko osiguranje u poduzećima još uvijek je često privilegij zaposlenih u velikim firmama. Novi zakon ministrice rada Bärbel Bas trebao bi to promijeniti.
Dodatno mirovinsko osiguranje putem poslodavca (betriebliche Altersvorsorge – bAV) smatra se jednom od ključnih stupova njemačkog mirovinskog sustava. No do sada su od toga najviše profitirali zaposlenici velikih poduzeća vezanih kolektivnim ugovorima. Trenutno oko polovica zaposlenih ima to pravo, dok su situacija u manjim poduzećima, kod radnika sa skraćenim radnim vremenom i niskim prihodima često znatno lošija. To bi se sada trebalo promijeniti.
Ministrica rada Bärbel Bas (SPD) predstavila je nacrt zakona kojim želi znatno proširiti dostupnost radničkih mirovina. Cilj je, kako kaže za “Süddeutsche Zeitung”, da radnička mirovina „postane samorazumljiv dio mirovinske sigurnosti“. Nacrt zakona poslan je u utorak ostalim ministarstvima radi međuresorne koordinacije.
Što donosi „Drugi zakon o jačanju radničkih mirovina“
Nacrt zakona predviđa sljedeće ključne promjene:
Olakšice za mala poduzeća: Poslodavci će ubuduće moći uvesti radničke mirovine i bez kolektivnog ugovora, primjerice putem sporazuma unutar poduzeća. Time se otvara dosadašnji model socijalnih partnera u kojem su mirovine dogovarali poslodavački savezi i sindikati.
Automatski upis s mogućnošću odustajanja (Opting-out): Radnici će automatski biti uključeni u program radničkih mirovina, ali će imati mogućnost izričitog odbijanja. Ovakvi modeli poznati su kao učinkoviti za povećanje sudjelovanja.
Fleksibilnije ulaganje kapitala: Mirovinski fondovi smjet će ulagati u rizičnije, ali potencijalno profitabilnije investicije. Ipak, poslodavac ostaje odgovoran za isplatu obećanih mirovina.
Veće porezne olakšice: Granice prihoda za porezne olakšice bit će indeksirane i godišnje povećavane. Do sada je pravo na olakšice prestajalo kada je dohodak porastao.
Više novca iz državnog proračuna: Od 2027. država će godišnje izdvajati dodatnih oko 150 milijuna eura za financiranje ove reforme.
„Ovim želimo dodatno ojačati radničke mirovine temeljene na kolektivnim ugovorima, jer su one učinkovite, jeftine i sigurne“, rekla je Bas za SZ. Poseban naglasak stavlja se i na bolju dostupnost za zaposlene na nepuno radno vrijeme.
Veliki jaz kod radnika s malim primanjima
U stvarnosti, radničke mirovine često ovise o vrsti posla, što otvara pitanje socijalne pravednosti. Dok su u velikim firmama s kolektivnim ugovorima gotovo uobičajene, radnici u malim poduzećima rijetko imaju tu mogućnost.
Prema nacrtu zakona, trenutno 18,1 milijun radnika ima aktivno pravo na radničku mirovinu – to je 52 posto zaposlenih koji plaćaju socijalne doprinose. Taj je postotak čak i lagano opao u posljednje vrijeme.
Zabrinjavajuće rupe u sustavu
Ta praznina politički je osjetljiva, osobito jer ulaskom generacije baby boomera u mirovinu raste pritisak na sustav. Dodatna mirovina putem poslodavca trebala bi rasteretiti državni mirovinski sustav – ali to za sada ne funkcionira dovoljno dobro.
Još 2001. njemački je mirovinski sustav podijeljen u tri stupa: državni, radnički i privatni. No stvarnost ne prati tu ambiciju. Više od trećine zaposlenih u 2023. nije imalo nikakav dodatni oblik mirovinske štednje – ni radničku, ni privatnu.
Razlozi su brojni: mnogi smatraju mirovinske proizvode neisplativima, a drugi jednostavno nemaju novca za štednju. Osobito su pogođeni mladi, zaposleni na nepuno radno vrijeme, obitelji s više djece te osobe s migrantskim porijeklom.
Pritom dolazi i do zastoja u komunikaciji: dok mnogi radnici kažu da im poslodavci ne nude opciju štednje, dvije trećine poslodavaca tvrdi da radnici ne pitaju za tu mogućnost. Njemački mirovinski zavod upozorava na moguće rupe u osiguranju u starosti.
Budućnost: Radnička mirovina kao standard?
Novi zakon trebao bi konačno donijeti preokret. Vladajuća koalicija CDU/SPD označila je ovaj zakon kao prioritet. Usvajanje u Saveznom kabinetu planirano je za rujan, a zakon bi trebao biti izglasan u Bundestagu još ove godine.
Fenix-magazin/IK
