Novo pismo iz njemačkog Ministarstva financija mijenja pravila igre kada je riječ o poreznom tretmanu kriptovaluta. Građani sada moraju ispuniti dodatne obveze dokazivanja i biti proaktivni.
Savezno ministarstvo financija, u suradnji s najvišim financijskim vlastima saveznih zemalja, donijelo je nove smjernice o obvezama sudjelovanja i vođenja evidencije kada su u pitanju kriptoimovina poput Bitcoina. Detalji su objavljeni u službenom dokumentu od čak 34 stranice formata A4.
Nove smjernice zamjenjuju prethodna pravila iz svibnja 2022. godine. Promjene su uvedene i u terminologiji – umjesto izraza “virtualne valute i ostali tokeni”, sada se koristi izraz “kriptoimovina”.
Svi koji ulažu u kriptovalute moraju biti spremni na proširene obveze dokazivanja i dokumentiranja.
Što se konkretno mijenja za ulagače?
I dalje vrijedi da su dobici od prodaje kriptoimovine oporezivi, no postoji godišnji neoporezivi prag od 1.000 eura. Ako kriptovalute držite dulje od godinu dana, ostvareni dobici ostaju porezno oslobođeni.
Prodaja kriptoimovine i dalje se smatra privatnim prodajnim poslovima, a gubici se mogu kompenzirati samo s drugim privatnim prodajnim poslovima – kao i dosad.
Međutim, porezne vlasti sada temeljitije nadziru područje kriptovaluta. Svatko tko ulaže u Bitcoin i slične valute, mora ispuniti pojačane obveze dokazivanja:
Detaljne preglede transakcija
Porezna izvješća iz platformi za trgovanje (u CSV, XML ili PDF formatu)
Preporuka je da korisnici koriste porezna izvješća iz samih platformi
Budući da su porezni obveznici odgovorni za dokazivanje, važno je redovito lokalno pohranjivati sve transakcije jer platforme te podatke često ne čuvaju trajno.
Tema kriptovaluta i poreza također je dio koalicijskih pregovora između CDU/CSU i SPD-a. Posebno SPD zagovara pristup koji bi mogao smetati mnogim kriptoinvestitorima.
Trenutno vrijedi: ako se kriptovaluta drži dulje od godinu dana, ostvareni dobitak je oslobođen poreza. No, SPD želi izjednačiti oporezivanje kriptovaluta i dionica.
To bi značilo da bi se dobici od kripta oporezivali neovisno o trajanju držanja, i to uz 30 % poreza na kapitalnu dobit te moguće dodatne namete (npr. solidarnostni doprinos).
Za sada ta ideja nije službeno usvojena, a suočava se i s političkim protivljenjem.
Fenix-magazin/IK
