Cilj Europske političke zajednice, koju je pokrenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron, je poboljšati suradnju između Europske unije i ostalih zemalja na kontinentu.
Od Turske do Norveške i od Srbije do Portugala: više od 40 šefova država i vlada europskih zemalja sastalo se u Pragu, na prvom summitu nove političke zajednice. Inovativni format bio je zamišljen da prije svega pošalje poruku Moskvi da je duboko izolirana nakon napada na Ukrajinu, javlja Njemačka tiskovna agencija (dpa)
U središtu razgovora u Pragu bila je ruska agresija i njezine posljedice, a summit je prije svega trebao pokazati jedinstvo europskog fronta protiv Moskve.
“Dijelimo okruženje, često imamo zajedničku povijest i pozvani smo da zajedno ispišemo našu budućnost”, rekao je Macron na skupu. Macron je na završnoj tiskovnoj konferenciji rekao da su na sastanku 44 zemlje vrlo jasno osudile rusku agresiju i invaziju te vrlo jasno izrazile podršku Ukrajini.
Prema njegovim riječima, to je vrlo značajno, jer je možda bilo nedoumica u vezi s tim. Razlog je, između ostalog, to što se neke zemlje, poput Turske ili Srbije, još nisu pridružile sankcijama Rusiji. Kao moguće konkretne projekte za novu zajednicu Macron je naveo zaštitu vitalne infrastrukture poput plinovoda i satelita te borbu protiv kibernetičkog kriminala, javlja dpa.
Njemački kancelar Olaf Scholz ocijenio je na skupu da Europska politička zajednica predstavlja “veliku inovaciju”. Naglasio je da je kritično odbiti ruski napad na fronti, uz jasno odbacivanje aneksije teritorija susjedne zemlje.
No, ostaje otvoreno pitanje kako će novi format suradnje više od 40 zemalja biti organiziran – primjerice, hoće li u budućnosti moći donositi konkretne odluke, a ako može, kako će ih primjenjivati.
Britanska premijerka Liz Truss jasno je uoči sastanka dala do znanja da očekuje opipljive rezultate. “Ne smije se pretvoriti u debatni klub”, napisala je u autorskom tekstu za Times. Istaknula je da želi konkretne pomake u politici sigurnosti, energetike i migracija te je najavila da će se pobrinuti da glas zemalja izvan EU, uključujući Veliku Britaniju, Norvešku, Švicarsku i Ukrajinu, ima težinu u novom formatu.
Scholz je, pak, istaknuo kako mu konkretni rezultati nisu važni pod svaku cijenu. U novom forumu možemo “cijeli dan raspravljati o stvarima od zajedničkog interesa, u različitim formatima i bez dnevnog reda ili potrebe za donošenjem zaključaka”, rekao je. Kancelar je ocijenila da je to dobro za mir, sigurnosnu arhitekturu i gospodarski razvoj. Osim toga, dodao je, EU može poboljšati odnose sa svojim susjedima, od kojih mnogi žele postati članovi.
Prethodno je naglasio da europska politička zajednica ne bi trebala zamijeniti proširenje EU, javlja dpa.
Osim 27 zemalja EU, na summitu je sudjelovalo još 17 zemalja, među kojima su Ukrajina, Turska, Norveška, Švicarska, kao i zemlje Zapadnog Balkana – Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo.
Od čelnika europskih zemalja, uz Putina, na skupu je nepoželjan bio samo predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, jedini saveznik Kremlja u Europi.
Ni danska premijerka Mette Frederiksen (Mette) nije bila u Pragu, ali iz unutarpolitičkih razloga.
Ukrajinu je predstavljao premijer Denis Shmyhal, dok je predsjednik Volodymyr Zelenskij sudjelovao putem video veze. Zelenskij je ponovno zatražio uvođenje strožih sankcija Moskvi i sigurnosna jamstva Ukrajini do njezina ulaska u NATO. “Naša europska politička zajednica može postati europska zajednica mira”, rekao je.
Kancelar Scholz i njegovi kolege poslijepodne su na nekoliko sastanaka razgovarali o miru i sigurnosti, energiji i klimi, kao i gospodarskoj situaciji. Nakon bilateralnih susreta, na kraju je održana plenarna sjednica.
Fenix-magazin/SIM/dpa
