Od 1. ožujka borba protiv pranja novca u Njemačkoj bit će strože standardizirana. Tada će stupiti na snagu nova Uredba o izvješćivanju o pranju novca (GwGMeldV). Njezin cilj: omogućiti bržu, standardiziraniju i učinkovitiju procjenu izvješća o sumnjivim aktivnostima Financijskoj obavještajnoj jedinici (FIU).
To ne znači nikakve nove zakonske obveze za klijente banaka. Međutim, oni mogu neizravno primijetiti da banke pomnije provjeravaju njihove transakcije.
Izvješća o sumnjivim aktivnostima
Jezgra nove uredbe sastoji se od obvezujućih tehničkih specifikacija. Što su podaci standardiziraniji kada stignu do FIU-a, to se bolje mogu automatski procijeniti i usporediti s drugim informacijama. Izvješća o sumnjivim aktivnostima stoga se moraju podnositi diljem zemlje u strukturiranom, strojno čitljivom XML formatu. Nadalje, potrebne informacije za takvo izvješće bit će jasno definirane.
Zakon o sprječavanju pranja novca (GwG) već obvezuje brojne sektore da prate transakcije, istražuju sumnjive aktivnosti i prijavljuju sumnjive slučajeve. To se prvenstveno odnosi na banke i pružatelje financijskih usluga, ali i na osiguravajuća društva, agente za nekretnine i određene trgovce robom, ipišu njemački mediji.
Što predstavlja sumnjivi slučaj?
Sumnjivi slučaj postoji, na primjer, ako postoje naznake da imovina može potjecati iz kaznenog djela, tj. takozvanog predikatnog kaznenog djela za pranje novca (§ 43. st. 1. br. 1. GwG). Naznake financiranja terorizma također se moraju odmah prijaviti (§ 43. st. 1. br. 2. GwG).
Za financijske institucije, novi propis prvenstveno znači prilagodbu procesa, modernizaciju IT sustava i pojašnjenje zahtjeva za izvještavanje. Stručnjaci iz industrije ne očekuju poplavu upita klijentima. Međutim, svatko tko provodi neobične transakcije trebao bi biti spreman transparentno odgovoriti na upite.
Ove se transakcije smatraju sumnjivima
Interni bankovni sustavi rizika aktiviraju se, između ostalog, sljedećim situacijama:
velike ili neobične ulazne uplate
česti veliki depoziti gotovine
međunarodni transferi
nejasne ili kontradiktorne svrhe plaćanja
transakcije koje ne odgovaraju postojećem profilu računa
U takvim slučajevima banka može zatražiti prateće dokumente – kao što su računi, ugovori, računi o prodaji ili kratko pismeno objašnjenje podrijetla novca.
Važno je napomenuti: Ni privatni ni poslovni klijenti nemaju vlastitu obvezu izvještavanja banaka o novcu. Odgovornost je isključivo na obveznim tvrtkama. Međutim, ako banka prijavi sumnju FIU-u (Financijskoj obavještajnoj jedinici), općenito nije dopušteno obavijestiti dotičnog klijenta, pišu njemački mediji.
Što klijenti trebaju znati?
Za većinu potrošača ništa se neće promijeniti u njihovom svakodnevnom životu. Oni koji posluju legalno i održavaju svoje financije transparentnima nemaju se čega bojati u smislu sankcija. Ipak, može biti korisno slijediti nekoliko osnovnih pravila:
Dokumentirajte podrijetlo novca: Velike ulazne uplate trebale bi se moći provjeriti putem ugovora, računa ili računa o prodaji.
Brza reakcija: Ako banka zatraži odgovor, klijenti bi trebali odgovoriti brzo i činjenično. Kašnjenja mogu dovesti do dodatnih pitanja, obustave transakcija ili čak zamrzavanja računa.
Jasno navedite svrhu transfera: Precizne informacije posebno su važne za međunarodne transfere. Šaljivi ili dvosmisleni izrazi nisu prikladni.
Pratite gotovinske transakcije: Česti ili veliki depoziti gotovine smatraju se rizičnima i trebaju biti dobro dokumentirani.
Ako je račun ipak zamrznut ili ako sumnje i dalje postoje, preporučuje se konzultacija s odvjetnikom specijaliziranim za bankarsko ili kazneno pravo.
Fenix-magazin/SČ
