Iz tiska je izišla nova knjiga putopisa Put u Kotare Tomislava Marijana Bilosnića, koju je autor sam i likovno uredio i opremio. Ove putopise tiskane u izdanju nakladničke kuće 3000 godina Za dar, kao urednik potpisuje pisac pogovora dr. sc. Igor Šipić. Ovo je inače peta knjiga Bilosnićevih putopisa, kao i peta Bilosnićeva knjiga objelodanjena ove godine, ali i njegova 116 tiskana knjiga po redu.
Na više od 250 stranica u knjizi putopisa Put u Kotare Bilosnić donosi četrdesetak putopisa nastalih prilikom lutanja po Kotarima u doba pripremanja izdanja iz njegovih serijala povjesnica poznatih pod zajedničkim naslovima Troja, mit i zbilja, te Ravni kotari i Bukovica.
Putujući od Nina do Knina, Bilosnić piše o Ljubču, Pagu, Ražancu, Nadinu, Karinu, Aseriji, Bribiru, ali i Arbanasima, Crnom, Zemuniku, Briševu, Puntamici, Diklu, Kožinu, Petrčanima, Zatonu i Privlaci, kao i o mnogim drugim mjestima u koja zoranićevski hodočasti otkrivajući misterij njihova tla, mitološke detalje, kao i njihovu povijesnu zbiljnost.
U predgovoru Putima u Kotare, Bilosnić piše: Povijest je putovanje, po zavičaju, po domovini, a pisanje povijesti je duhovno putovanje. To nas je naučio Petar Zoranić koji je ravnokotarski prostor prvi uveo u hrvatsku književnost. Samo u zavičaju možemo shvatiti kako svijetom ne vlada ništa toliko čvrsto kao običaji. Kod nas je i poznata izreka: bolje da nestane sela nego običaja.
U običajima otkrivamo zakone povijesne zbiljnosti koje nam kriju nedostaci dokumenata i znanstvenih činjenica, jer nitko nije ono što misli da je, ukoliko nije ono što je prostor u kojemu živi. Naime biografija našega životnog prostora proističe iz naše osobne biografije i biografije naših predaka, kao što je naša biografija odsjaj biografije prostora.
Povijest života na rodnome tlu vrijeme je našeg početka, povijest našeg razvoja i slika naše ljudske slobode.
Put u Kotare svakako je knjiga u kojoj Bilosnić “pronalazi put do tisuća i tisuća samosvojnih stranica interesa, viđenja, analiza, provjera, slućenja, intonacija, izvedbi, doticaja, doživljaja, razgovora… Nije mi poznato da je još netko s ovih prostora krenuo takvim redom!”, kako tvrdi dr. sc,. Igor Šipić.
