Više novca za mnoge: Srednja bruto plaća u Njemačkoj porasla je. Tko su oni s najvećim primanjima i kolike su razlike između Istoka i Zapada?
Srednja bruto godišnja zarada radnika s punim radnim vremenom porasla je prošle godine za 1.907 eura. Uključujući sve posebne isplate, polovica svih radnika s punim radnim vremenom u Njemačkoj zaradila je najmanje 54.066 eura bruto godišnje, stoji u podacima Statističkog ureda.
Ovoliko zarađuju najbogatiji
Deset posto najbogatijih zarađivalo je najmanje 100.719 eura godišnje, pišu njemački mediji. Najbogatiji Nijemci, koji čine samo jedan posto radnika s punim radnim vremenom, zarađuju 219.110 eura godišnje ili više. Ova dohodovna skupina uključuje, na primjer, pilote i menadžere.
Kada se netko u Njemačkoj zaista smatra bogatim, ovisi o raznim čimbenicima. Plaća nije sve – imovina igra još važniju ulogu. Prema pisanju njemačkih medija, oni s između 100.000 i milijun eura na bankovnim računima smatraju se “bogatima” u financijskom svijetu.
S milijun eura, netko postaje takozvani HNWI (High Net Worth Individual) i stoga se službeno smatra “bogatim”. A oni s više od 30 milijuna eura imovine ulaze u ligu UHNWI (Ultra High Net Worth Individuals), ligu superbogatih.
Značajno niža zarada u istočnoj Njemačkoj
Prema podacima Statističkog zavoda, neke profesionalne skupine imaju veće šanse biti među onima s najvećim prihodima od drugih. U 2025. godini energetski sektor zabilježio je najvišu srednju zaradu od 77.522 eura, a slijede ga pružatelji financijskih i osiguravajućih usluga sa 76.594 eura. Ugostiteljstvo, poljoprivreda i šumarstvo te ribarstvo imali su najniže srednje zarade među gospodarskim sektorima, s bruto 35.545 eura, odnosno 35.689 eura, pišu njemački mediji.
Prema uzorku istraživanja, zarade su bile znatno niže u istočnoj Njemačkoj. Srednja zarada u istočnonjemačkim saveznim zemljama (isključujući Berlin) iznosila je 46.013 eura, što je 9.422 eura manje nego u zapadnoj Njemačkoj.
Srednja vrijednost u odnosu na prosjek
Srednja bruto plaća je medijalna vrijednost, što znači da opisuje prag na kojem polovica svih radnika zarađuje više, a polovica manje.
Prosječni prihod znatno je veći, 64.441 euro, jer vrlo visoke plaće iskrivljuju ovaj prosjek.
Fenix-magazin/SČ
