Kako bi se bolje pripremila za eventualni rat, Norveška želi ponovno uvesti zahtjev za gradnjom skloništa od zračnih napada za nove zgrade koji je ukinut nakon završetka Hladnog rata.
To prenose njemački mediji pozivajući se na izjavu norveške ministrice pravosuđa Emilie Enger Mehl koja je u petak predstavila „vladin katalog od oko 100 mjera“ kojima se, kako je rekla, „Norveška mora pripremiti kako bi se nosila s krizama i ratovima u budućnosti”.
Iz norveške vlade ističu da je izvješće nastalo u ozbiljnoj sigurnosnoj situaciji uzrokovanoj agresorskim ratom Rusije protiv Ukrajine, ratom na Bliskom istoku te zaoštrenim globalnim natjecanjem i rivalstvom velikih sila za vojnu, političku, gospodarsku i tehnološku moć.
Prema vladinim podacima, Norveška trenutno ima skloništa za oko 45 posto stanovništva. Nasuprot tome, u susjednim zemljama Finskoj i Švedskoj ta zaštićenost stanovništva je znatno veća i iznosi od 90 odnosno 70 posto stanovništva. Danska također ima skloništa za 80 posto svojih ljudi.
Pojačavaju civilnu zaštitu
Kako bi se bolje pripremila za izvanredne situacije, vlada u Oslu također je priopćila kako želi povećati civilnu zaštitu s 8.000 na 12.000 ljudi i postići razinu samodostatnosti od 50 posto do 2030. godine.
Daljnje mjere uključuju poboljšanu koordinaciju u kibernetičkom području i razvoj strategije dezinformiranja.
Geopolitička situacija je “napetija”, naglasio je premijer Jonas Gahr Störe dodajući kako „nema neposredne vojne prijetnje norveškom teritoriju”.
Osim prijetnje ratom, katalog mjera ima za cilj i pripremu za sabotaže, hibridno ratovanje i kibernetičke napade te bolje predviđanje pandemije i ekstremnih vremenskih prilika.
Fenix-magazin/SIM/Web.de
