Sudbina društva može se razaznati iz sudbine sporta, a s obzirom na zbivanja u nogometu, Hrvatska ne može imati sjajnu budućnost, rečeno je u Zagrebu u ponedjeljak navečer na predstavljanju knjiga “Nogomet i politika” sociologa Dražena Lalića, javlja Hina.
Ako se nogomet ne može riješiti kladioničarske mafije, nasilja i korupcije, onda se Hrvatska toga ne može riješiti ni u jednom drugom području, kazao je autor pred ispunjenom velikom dvoranom Novinarskog doma, te dodao da je sprega svih negativnih utjecaja dovela do gubitka jednog, a možda i oba najelementarnija obilježja sporta.
Prvo je da sudjelovanje publike bez kojeg sporta nema, a drugo neizvjesnost rezultata, kazao je autor knjige opsega 440 stranica, koja se pojavila u nakladi Frakture.
Lalić je naveo dva događaja koja obilježavaju sadašnji trenutak nogometa u Hrvatskoj. Prvi je pozitivan, kad je mladi vratar Hajduka Karlo Letica u zadnjoj sekundi dao gol glavom i donio pojedu svojoj momčadi. Drugi je negativan, a odnosio se na komentare susreta Lokomotiva-Dinamo, u kojoj je nakon 28 međusobnih susreta Lokomotiva prvi put pobijedila gradskog rivala.
Ima li uopće više potrebe za igrom ako je “čudo” da je netko pobijedio Dinama, upitao je Dražen Lalić i dodao da “svi imamo pravo voljeti svoj klub, a ne samo jedna stranka”.
Recenzent etnolog Ozren Biti kazao je da se Lalić upustio u pothvat analiziranja kompleksnog međuodnosa nogometa i politike u Hrvatskoj, oslanjajući se na svoje sociološke i politološke kompetencije, te na iscrpan empirijski materijal koji je tijekom znanstvene karijere pomno prikupljao.
Pored znanstvenih kompetencija u knjigu je uloženo mnogo strasti i tek kad je pročitamo vidimo što znači poznavati polja nogometa i politike o kojima svi mislimo da znamo, kazao je Biti.
Povjesničar Hrvoje Klasić rekao da je Lalić kao sociolog održao lekciju brojnim povjesničarima kako se kroz povijest ta dva polja može doprinijeti istraživanju povijesti Jugoslavije i Hrvatske, mimo crno-bijele podjele.
Predsjednik jedne demokratske zemlje više se miješao u nogomet nego predsjednik zemlje iz jednoumlja, kazao je Klasić. Podsjetio je na dramatičnu utakmicu Jugoslavija-SSSR iz 1956., kad je Jugoslavija vodila 5:1, a završilo je neriješeno 5:5.
Ista euforija vladala je i u Splitu i bilo gdje drugdje u Jugoslaviji, jer je Jugoslavija pobijedila Staljina, kazao je Klasić i nastavio: “Kad se ovih dana govori o znakovima i simbolima, treba podsjetiti da su neki klubovi u Jugoslaviji imali na svom grbu veliku šahovnicu i malu petokraku i obrnuto”.
Također, kad je Tito umro, Hajduk je zatražio da se stadion Poljud preimenuje u stadion Tito, ali to nije dopušteno, kazao je recenzent Klasić i utvrdio da je sport uvijek doprinosio povezivanju društva, ali i njegovim podjelama.
Za primjer je naveo skandiranja “ustaše-ustaše” na utakmici Partizan-Dinamo 1968. te potom skandiranje “cigani-cigani” na utakmici Dinamo-Zvezda, u vrijeme kad je to bilo strogo zabranjeno, jer je i tada “nogomet služio kao ispušni ventil”.
Lalić se složio da zbivanja nipošto nisu crno-bijela, ali je naglasio da je “nogomet odraz onoga što će se dogoditi u politici” te da postoje obrasci ponašanja koji se prenose iz politike u nogomet i obrnuto.
Neki klubovi koji redovito osvajaju prvenstva nemaju više od dvije do tri tisuće gledatelja na utakmici, što je otprilike rodbina, osoblje kluba, ljubavnice i slično, kazao je Lalić i primijetio da se taj obrazac prenio i na Hrvatski nogometni savez.
“Njima nisu potrebni gledatelji jer im je najvažniji biznis. Taj obrazac se proširio i na politiku, pa je Hrvatska po izlasku na izbore za Europski parlament bila predzadnja u Europi. No, njih to nije zabrinulo, njima obična čeljad ne treba”, kazao je.
Drugi obrazac je kadrovska sprega nekih stranaka, politika klijentelističko-korupcijskog neoliberalizma, koji se iz nogometa proširio na politiku. U takvim uvjetima osvane kukasti križ u Splitu, kapetan reprezentacije kliče “za dom spremni”, a predsjednica države sjedi na tribinama s veleposlanicom Izraela i “ne čuje šta se govori, iako smo to svi čuli na televizije”, istaknuo je Lalić.
Za navijačke skupine koje koriste fašističku retoriku kazao je da njihove desne, pa i ekstremno desne vrijednosti treba dovesti u vezu s ratnim godinama socijalizacije pripadnika tih skupina, ali i njihovu potrebu da svojim stavom provociraju službenu kulturu ondje gdje je najviše boli.
Fenix-magazin/SIM/Hina
