U subotu, 22. studenoga, pred brojnom publikom u Kući Mainz-Zgreb Hrvatske kulturne zajednice Mainz održan je cjelovečernji filmski program „Noć hrvatskog filma i novih medija“.
Događaj je privukao posjetitelje svih uzrasta, a posebno veselo bilo je zahvaljujući učenicima Hrvatske nastave Mainz, koji su na projekciju došli u pratnji roditelja i svoje učiteljice Ivone Dujmović. Organizatori su za njih pripremili blok animiranih filmova, od najnovijih do kultnih ostvarenja hrvatske animacije.
Među prikazanim naslovima našao se i novi film „Majuško protiv Superliga“ (Tomislav Gregl, 2024.), kao i neizostavni klasici Zagrebačke škole crtanog filma – epizoda „Profesor Balthazar – Doktor za životinje“ te legendarni „Tup-Tup“ iz 1972. godine.
Najveće oduševljenje ipak je izazvao popularni dugometražni animirani film „Šegrt Hlapić“ (Silvije Petranović, 2013.), ekranizacija omiljenog dječjeg romana koja je mnogima približila pustolovine malog šegrta i njegove prijateljice Gite.
– Šegrt Hlapić je jedno od lektirnih djela u našem planu i programu, no djeci u iseljeništvu često je zahtjevno pročitati cijeli roman na hrvatskom jeziku. Zato obično radimo ulomke iz romana i gledamo film, pa me posebno veseli što su ga u subotu mogli pogledati izvan školskog okruženja i pritom uživati u slasnim delicijama koje je pripremila Hrvatska kulturna zajednica Mainz. Zaista su se potrudili da djeci boravak bude nezaboravan. Od srca im hvala na pozivu i gostoprimstvu. Uvijek me raduje kada se roditelji i djeca odazovu ovakvim događanjima, jer zajedništvo i druženje na našem jeziku treba njegovati, istaknula je učiteljica Ivona Dujmović.
Filmska večer nastavila se dokumentarcem „Legende hrvatskog sporta – nepoznato o poznatima: Miroslav Ćiro Blažević“, redateljice Irene Škorić, koji je publici otkrio manje poznate epizode iz života legende hrvatskog nogometa.
U završnom dijelu programa prikazan je novi igrani film Rajka Grlića, „Svemu dođe kraj“ (2024.), drama o zagrebačkom odvjetniku koji se, nakon jedne nesmotrene izjave, nađe usred osobnog i profesionalnog kaosa. Večer je zaključena kratkim igranim filmom „Arka“ (Mladen Stanić, 2024.), dirljivom pričom o odrastanju dječaka u malom dalmatinskom mjestu i njegovim prvim koracima prema slobodi.
Djeca koja su to željela imala su priliku izrađivati keksiće sa slovima glagoljice, uz pomoć članice HKZ Mainz, Martine Parlov. Glagoljica, najstarije slavensko pismo, ima posebno važnu ulogu u hrvatskoj kulturi i povijesti jer je upravo kroz nju hrvatski narod sačuvao svoj jezik i liturgijsku tradiciju.
Podsjetimo, glagoljica na hrvatskom tlu ima najdužu povijest. Hrvati su je koristili od 9. do 19. stoljeća, a i danas se njome bave i njeguju ju u obrazovne i kulturne svrhe. Srednjovjekovna hrvatska književnost u velikoj mjeri bila je pisana glagoljicom.
Tijekom vremena u Hrvatskoj se razvila tzv. uglata glagoljica, kojom je 1483. tiskana prva hrvatska knjiga. Bio je to Misal po zakonu rimskoga dvora. Ova knjiga bila je prva liturgijska publikacija u Europi na nelatinskom jeziku, namijenjena rimskom obredu.
Predsjednica HKZ Mainz, Jasna Ačkar, istaknula je koliko joj je drago što su na „Noć hrvatskog filma i novih medija“ došla djeca polaznici Hrvatske nastave. – Trudit ćemo se organizirati još više događanja kojima ćemo zainteresirati naše najmlađe, a planiramo i prigodne kreativne radionice, rekla je Ačkar.
I učiteljica Ivona Dujmović složila se kako će ova večer djeci zasigurno ostati u lijepom sjećanju, ističući važnost takvih prilika za njegovanje zajedništva i hrvatskog jezika izvan školskog okruženja.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
