Mjesecima su tijekom pandemije škole u Njemačkoj bile zatvorene ili je pohađanje bilo ograničeno. Sve je bilo otkazano, a djeca i mladi sjedili su doma. Zdravstvene i šire posljedice za društvo osjetit će se dugoročno, upozoravaju stručnjaci.
Anksioznost, poremećaji hranjenja i depresija, koji su se razvili ili povećali kod djece i adolescenata, nose visoke ekonomske i socijalne troškove.
Nesposobnost za rad stajat će mlade, prema procjenama stručnjaka, od dvije do četiri milijarde eura godišnje, a troškovi nezaposlenosti kao posljedice zdravstvenih problema su negdje od 550 milijuna do 1,2 milijarde eura.
Tu su i zdravstveni troškovi do 328 milijuna eura godišnje. Ove procjene napravila su dva tima znanstvenika, jedan sa Sveučilišne klinike u Ulmu, a drugi sa Sveučilišta u Hamburgu.
Svoje rezultate predstavili su u četvrtak u Berlinu na konferenciji za novinare ministrice obitelji Lise Paus. Znanstvenici su istaknuli kako je to “gruba procjena”.
Tek u sljedećih nekoliko godina bit će jasno hoće li mladi ljudi i djeca biti podložniji anksioznim poremećajima i depresiji u starijoj dobi od prethodnih generacija.
“Unatoč neizvjesnosti procjene, jasno je da će se kasniji troškovi pojaviti na različitim razinama”, rekli su istraživači.
Pandemija će imati dugotrajan učinak na djecu i mlade, rekla je Lisa Paus.
“Zatvaranje škola i ograničenja kontakata ostavili su duboke ožiljke. Više mladih ljudi nego prije pandemije pati od depresije, anksioznih poremećaja i poremećaja prehrane. Mnogima je korištenje medija doslovno izmaklo kontroli.”
Fenix-magazin/SIM/Hina
