U Njemačkoj nedostaje stotine tisuća stanova, točnije 700.000, izračunao je Savez “Socijalno stanovanje“ i taj trend raste, piše Njemačka novinska agencija(dpa).
Savez udruga stanara, građevinskih sindikata te društvenih i industrijskih udruga upozorava na sve veću nestašicu stanova u Njemačkoj. “Situacija na stambenom tržištu je dramatična”, rekao je u četvrtak u Berlinu predsjednik Njemačke udruge stanara Lukas Siebenkotten. Glavni razlog: sve veće useljavanje u kombinaciji s niskom stopom izgradnje. Savez se poziva na poseban fond od 50 milijardi eura za socijalno stanovanje i smanjenje poreza.
Prema studiji instituta Pestel u Hannoveru i instituta za istraživanje građevinarstva ARGE u Kielu, između siječnja i rujna prošle godine u Njemačku je došlo oko 1,25 milijuna više ljudi nego što ih je u istom razdoblju otišlo. To je najveća migracijska bilanca barem od ponovnog ujedinjenja Njemačke. Glavni razlog su ratne izbjeglice iz Ukrajine.
Ali prema mišljenju saveza, mnoge pridošlice nalaze premalo životnog prostora. Osim toga, stanogradnja posustaje jer si mnogi ljudi više ne mogu priuštiti gradnju zbog viših kamata i skupog materijala.
“U Njemačkoj nedostaje najmanje 700.000 stanova”, naglasio je Siebenkotten. “I moramo pretpostaviti da će taj broj nastaviti rasti.” Za usporedbu: 2021. godine dovršeno je oko 306.000 stanova, službeni podaci Saveznog zavoda za statistiku za prošlu godinu još nisu dostupni.
Sukladno tome, posebno nedostaje pristupačnih stanova. Prvotni cilj savezne vlade je godišnja izgradnja oko 400.000 stanova, od čega bi 100.000 trebali biti socijalni stanovi. Ako bi se te jedinice doista izgradile, savez vjeruje da bi se problem mogao riješiti za četiri do pet godina. No, na temelju studije koju su naručili ARGE i Institut Pestel, udruge i sindikati pretpostavljaju da je prošle godine odobreno samo oko 20.000 socijalnih stanova.
“Za ovo stanje nije kriva samo savezna vlada”, naglasio je Siebenkotten. Ukrajinski rat doveo je energiju, a time i troškove proizvodnje i izgradnje do neslućenih visina. Ono što je prije svega potrebno je više sredstava i financijskih poticaja.
Savez u koji su, osim udruge stanara, uključeni industrijski sindikat za graditeljstvo, poljoprivredu i okoliš (IG BAU), Caritas, Savezna udruga njemačkih stručnjaka za građevinske materijale i Njemačko društvo za zidarstvo i stambenu gradnju , traži poseban fond s obzirom na krizu, od 50 milijardi eura za socijalno stanovanje.
Savezna vlada trebala bi prikupiti oko tri četvrtine iznosa, ostatak savezne zemlje. “I što je brže moguće”, rečeno je. Osim posebnog fonda, Vlada mora smanjiti PDV za socijalne stanove s 19 na sedam posto. Također je potrebna veća brzina u obradi zahtjeva za financiranje – što je također povezano s nedostatkom digitalizacije općinskih vlasti – kao i brži postupci planiranja i odobravanja.
Savez je u četvrtak dobio ohrabrenje, između ostalih, od građevinske industrije. “Studija mora biti posljednje upozorenje političarima da konačno djeluju i da stambenoj industriji daju povjerenje za nova ulaganja”, rekao je glavni direktor Njemačke udruge građevinske industrije Tim-Oliver Müller.
Teško da itko dovodi u pitanje činjenicu da treba više graditi. No, vode se rasprave kako i gdje. Građevinski sektor jedan je od najvećih emitera CO2 u Njemačkoj. Sa stajališta ekoloških udruga, novogradnja je prečesto popraćena površinskim brtvljenjem. Stoga traže da se više pozornosti posveti proširenju postojećih stambenih objekata i prenamjeni poslovnih u stambene zgrade. Starija studija Instituta Pestel i TU Darmstadt iz 2019. vidi potencijal za do 1,5 milijuna dodatnih stanova.
Voditelj Instituta Pestel, Matthias Günther, rekao je u četvrtak da se zaštita okoliša i borba protiv nedostatka stambenog prostora mogu “djelomično” pomiriti. Ono što je također potrebno je brže širenje obnovljivih izvora energije, posebno kako bi se pokrila potrošnja energije postojećih zgrada na klimatski neutralan način.
Njemačka organizacija za zaštitu okoliša (Deutsche Umwelthilfe) također je u četvrtak kritizirala čestu praksu rušenja zgrada i izgradnje novih umjesto renoviranja zgrada na način koji štedi resurse. “S obzirom na ogroman pritisak na klimu i resurse te veliku potražnju za pristupačnim stanovima, apsolutno je apsurdno da ministarstva građevinarstva saveznih zemalja ne povezuju rušenje zgrada s ekološkim kriterijima i daju im odriješene ruke”, poručila je Barbara Metz, direktorica njemačke organizacije za zaštitu okoliša, prirode i potrošača (DUH).
Fenix-magazin/MMD/DPA
