Ujedinjeni narodi upozoravaju na ozbiljne posljedice koje za svijet imaju već nastupajuće klimatske promjene. Kako je na tu kriznu situaciju pripremljeno njemačko gospodarstvo?, piše DW.
Klimatske promjene postaju sve veći problem i za njemačko gospodarstvo. Poplave, koje su sredinom srpnja snažno pogodile njemačke savezne pokrajine Sjevernu Rajnu-Vestfaliju i Porajnje-Falačku, to su jasno pokazale. “Prirodni fenomeni povezani s klimom, poput suša i poplava, mogli bi biti naše sljedeće krize”, upozorava Regina Riphahn, potpredsjednica Nacionalne akademije znanosti: “Nažalost, to se dogodilo prije nego što smo mislili.”
Većina tvrtki je prepoznala potrebu za djelovanjem, djelomično i zbog toga što investitori zahtijevaju sve veću transparentnost industrije u pogledu načina na koji se nose s ovim izazovom.
Nekoliko osiguravajućih društava u Europi već je odgovorilo na pritisak investitora, uključujući i njemačke Allianz i Munich Re. U Savezu za osiguranje Net-Zero (NZIA) obvezali ste se na portfelj osiguranja bez emisija CO2 do 2050. godine. Cilj je ubrzati nužnu transformaciju gospodarstva kako bi se postigao cilj ograničenja zagrijavanja atmosfere na maksimalno 1,5 stupnja Celzija, rekao je šef Allianza Oliver Bäte kada je inicijativa predstavljena prije nekoliko tjedana.
Glad za jeftinom energijom
Banke i investicijski fondovi također sve više obraćaju pažnju na financiranje industrije koja vodi računa o klimi. No njemačka služba za nadzor financijskog sektora BaFin sumnja u to misle li investicijski fondovi to zaista ozbiljno. Prošli tjedan Služba je objavila nacrt smjernica prema kojem će se fondovi morati prilagoditi strožem nadzoru: “Budući da za sada ne postoje propisi ni na europskoj niti na nacionalnoj razini o tome kada se investicijski fond može opisati kao održiv, postoji povećan rizik od tzv. ekološkog pranja”, konstatira se u priopćenju BaFin-a.
I Gerhard Schick iz građanske inicijative Finanzwende je skeptičan u pogledu samoobvezivanju njemačkog financijskog sektora da će se orijentirati prema ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma. To su bile dobre vijesti, ali sumnje su ostale. Dobrim dijelom i zbog toga što te dobrovoljne obveze jedva nadilaze očekivane zakonske propise, kažu u inicijativi: “Dobrovoljne obveze ne zamjenjuju propise.”
Kemijska industrija je u međuvremenu shvatila da proizvodnja koja uvažava načela zaštite klime može doprinijeti boljem poslovanju. Za energetski intenzivnu kemijsku industriju je međutim važno proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije, kaže Markus Steilemann, izvršni direktor njemačkog koncerna za proizvodnju specijalnih kemikalija Covestro. On napominje da njemački proizvođači trebaju jeftinu energiju, kako bi bili međunarodno konkurentni.
Vlastiti izvori energije
S tim se slaže i šef BASF-a Martin Brudermüller. On ovaj najveći svjetski kemijski koncern želi učiniti klimatski neutralnim do 2050. godine. Do 2030. se planira smanjenje emisije ugljičnog dioksida za četvrtinu u odnosu na 2018. godinu. BASF računa da bi to moglo koštati oko četiri milijarde eura.
Četvrtina te sume je namijenjena za ulaganje u vjetropark na Sjevernom moru pred nizozemskom obalom koji BASF namjerava izgraditi zajedno s energetskom tvrtkom Vattenfall.
Menadžeri velikih industrijskih tvrtki shvatili su da treba brzo djelovati, kažu u nevladinoj organizaciji za zaštitu okoliša Greenpeace. No, klimatska neutralnost do 2050. godine nije dovoljna, naglašavaju, to tim više što BASF vrlo polako napušta svoj angažman na polju naftne industrije i u korištenju plina.
Njemačka je podbacila u pogledu zaštite klime, kaže se i u ekološkoj organizaciji WWF. “Jedan od najvažnijih stupova održivog restrukturiranja našeg gospodarstva – povećanje proizvodnje čiste energije iz vjetra i sunca – namjerno je smanjen”, kritizira Christoph Heinrich, jedan od direktora njemačke sekcije WWF-a. “Sadašnja vlada pokazala je stratešku nesposobnost u borbi protiv klimatske krize i gospodarskog pada”, kaže. Sljedeća će to morati popraviti.
Letjeti klimatski neutralno
Uz to će se naredna njemačka vlada morati jače regulirati i zrakoplovstvo. I tu se najavljuje veći angažman oko zaštite klime. Tako Lufthansa želi do 2030. prepoloviti svoju emisiju CO2, a do 2050. letjeti CO2 neutralno. To se želi postići učinkovitijim zrakoplovima, ali i, na primjer, održivim gorivima.
No, znanstvenici koje je Greenpeace konzultirao smatraju da to nije dovoljno. Čak i ako se potpuno prijeđe na goriva na bazi električne energije, ostaje potreba smanjenja zračnog prometa u Europi za oko 30 posto kako bi se uspostavio trajni klimatsko neutralni sustav.
Fenix-magazin/MMD/DW
