Priče o nehumanim uvjetima života u trenutačno najopasnijem izbjegličkom kampu u Europi, u Vučjaku u BiH, su stravične i opravdane.
Međutim uglavnom se poruke šalju na krive adrese. Zastupnik u njemačkom Bundestagu Josip Juratović je posjetio kamp Vučjak, ali prije toga je posjetio i ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske kao i pograničnu policiju u Cetingradu koja brine o 55 kilometara granične linije sa BiH na kojoj migranti neprestano pokušavaju ući u Hrvatsku. Susreo se također i sa predstavnicima Crvenog križa, kao i sa predstavnicima IOM-a, Međunarodne organizacije za migracije te sa gradonačelnikom grada Bihaća Sufretom Fazlićem.
Iz razgovora sa zastupnikom Juratovićem doznajemo kako je cilj njegova putovanja bilo prikupljanje informacija sa svih strana, a kako bi se našlo hitno rješenje za tu, po mnogim izvješćima, humanitarnu katastrofu koja je danas, dok ovo pišemo, djelomično riješena jer je donesena odluka o zatvaranju kampa Vučajk. A, ukoliko se ne riješe i ostali kampovi, moglo bi doći i do gubljenja ljudskih života. To bi bio, a i već polako prelazi, u poraz europske migracijske politike u BIH.
-Došao sam prikupiti što više informacija koje ću prenijeti kolegama u Bundestagu, a kako bi se našlo rješenje koje bi trenutačno pomoglo tim ljudima. Međutim to je dugoročni problem s kojim se bori ne samo grad Bihać već i ostali gradovi u regiji. Treba naći hitno rješenje za konkretnu situaciju humanitarne krize, ali treba naći i dugoročno rješenje koje ne može snositi sam grad Bihać, a niti Unsko-sanski kanton. Oni trebaju pomoć državnih struktura BiH uz pomoć međunarodne zajednice koja treba dugoročno riješiti taj problem. Sada je najvažnije da se stanje dovede pod kontrolu, da se ljudi, tj. domaće stanovništvo osjećaju sigurno, a izbjeglice humano osigurani. Grad Bihać je pokazao veliko srce i veliko razumijevanje za izbjeglice, ali sve to ima svoje granice. Jasno je da se ovako mali turistički gradić ne može sam nositi s izbjegličkim valom. Trenutačno u tom gradu obitava oko četiri tisuće izbjeglica u nekoliko kampova. Bijes građana Bihaća je opravdan jer su prepušteni sami se nositi s ovako velikom krizom. Njihovo napuštanje od svih smatram licemjerjem na razini svih odgovornih nivoa vlasti u BiH, ali i od strane europskih i međunarodnih institucija, oštar je Juratović.
Neoprostivo je, kaže, spora reakcije europskih institucija za migracije jer se taj problem vuče još od 2018. godine kada su se izbjeglice počele skupljati u Bihaću koji je postao žarište migrantske krize.
-Sve institucije, nevladine organizacije koje se bave migracijama poput IOM-a, a koji su u BiH već tri godine, a koji su dobili milijune za smještaj migranata u BiH, su također zakazali.
Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović je također posjetila Vučjak dan prije i poručila da se ovaj improvizirani kamp za migrante mora odmah zatvoriti. Pitamo se samo zar je trebalo doći do ovako velike humanitarne katastrofe da gospođa Mijatović tek sada dođe u Vučjak? Europske institucije su znale za kamp Vučjak još od prošle godine; znale su da je nelegalan smještaj kojeg pomaže jedino Crveni križ kojeg se mora posebno pohvaliti. Za razliku od ostalih humanitarnih organizacija, jedini Crveni križ donosi hranu i brine o ovim nesretnim ljudima u Vučjaku. Oni pomažu i ne čekaju da se izbjeglice i migranti premjeste u legalni kamp, a kako se ostale organizacije ograđuju i pravdaju, rekao je njemački zastupnik Josip Juratović.
Međutim stvar ponajviše komplicira i kaotičan proturiječan bosansko-hercegovački politički sustav gdje sam u razgovoru zaključio da političko stranačko prepucavanje lokalnih, kantonalnih i državnih institucija kompliciraju ionako spor i inertan europski migracijski aparat. Svi se međusobno optužuju, a nitko nije spreman riješiti situaciju. Svi pokušavaju naći svoje interese, a nažalost nitko previše ne misli na one koji su pogođeni ovom krizom. Također je velik problem granična policija BIH koja radi u izuzetno lošim uvjetima i prepuštena je sama sebi, te bez potpore središnje vlasti u Sarajevu. Međutim, s obje strane granice ističe se odlična suradnja hrvatske i bosanskohercegovačke policije koji mješovitim ophodnjama kontroliraju granične prijelaze.
Svjedoci smo i čestih novinarskih natpisa koji hrvatsku policiju optužuju za surovo ponašanje prema izbjeglicama. No, to je jednim dijelom i opravdano, jer postoje slučajevi koji su izolirani, a ispitani su i sankcionirani. Međutim, to silno negodovanje zemalja schengenskog prostora je licemjerno jer upravo te zemlje traže da Hrvatska zaustavi ilegalne migracije s istoka . Civilne organizacije uvjetuju, pa čak i ucjenjuju schengenom Hrvatsku, dok te izbjeglice zamislite dolaze iz prostora zemalja EU schengena poput Grčke i Bugarske, koje nisu u stanju u svojim zemljama izgraditi funkcionalan sistem za dodjelu azila koji bi pustio u EU one izbjeglice kojima je potrebna zaštita a vrati one migrante kojima zaštita nije potrebna, mišljenja je Juratović.
Fenix-magazin/IL/ Katarina Pejić
