Osamnaestogodišnji njemački turist Andrej Ciesielski prekršio je zakon zabrane penjanja na piramide u Egiptu. Iako je nekada bilo dopušteno penjanje na piramide, zakon je star desetljećima, a 
njemački tinejdžer ga je prekršio prošli tjedan kada se popeo na Keopsovu piramidu (Veliku piramidu) u Gizi koja dominira nad beskrajnim morem pijeska i dvije manje, Kefrenovom i Mikerinosovom, i slovi kao posljednje od sedam čuda Starog svijeta koje još uvijek stoji na svome mjestu.
Piramida je sagrađena prije 4500 tisuće godina, visoka je 146 metara i Andreju je trebalo oko osam minuta da se popne na vrh, a prema dolje 20 minuta. No, kad je stigao do dna, čekala ga je policija. Prvo su ga htjeli odvesti u njemačko veleposlanstvo, ali su odustali, odvezli ga u policijsku stanicu i ispitivali. Pregledali su snikmu s kamere i naposljetku ga pustili bez kazne.
Priznao da je znao za zakon i kaznu
Mladić je priznao da je znao za zakon o zabrani, te da ga se u skladu s tim zakonom može kazniti i do tri godine zatvora, ali se ipak odlučio na uzbuđenje svog života.
Ovo mu nije prvo ovakvo uspinjaje. Tijekom svojih putovanja gotovo se uvijek penje na vrhove zgrada, fotografira, a potom objavljuje na svojim internet stranicama.
“To radim je uživam u tome. Oslobađa me. Prvi put kada sam sjeo na rub krova doživio sam neopisiv adrenalin, a sada mi je to već postalo normalno”, izjavio je za njemačke medije.
Pogledajte video Andrejevog uspinjanja na piramidu:
Zanimljivu priču o povijesti piramide prenosimo s portala http://metro-portal.hr
Moćna građevina oduvijek je predstavljala izazov za graditelje, jer nikome nije bilo jasno kako su Egipćani sa svojim, pretpostavlja se primitivnim, alatima uspjeli izgraditi nešto toliko impozantno. Preko 2 milijuna granitnih blokova od 2,5 tone težine dopremljeno je brodovima iz kamenoloma Gornjeg Nila i onda, na do sada misteriozan način, savršeno složeno u monumentalnu piramidu velikog faraona Keopsa (Khufua).
Nadzor nad radovima vršio je brat samog faraona, Hemienu, koji je poslije smrti dobio jedan od najvećih grobova kraj piramide. No, kako su ljudi 2.500 godina prije Krista, koristeći jednostavne alate uspjeli napraviti jedno od svjetskih čuda?
Već je Herodot spominjao „mašine” kojima je građena piramida.
Kako je piramida u njegovo doba bila stara otprilike 2.000 godina, ta se izvješća moraju uzeti s debelom rezervom. No, primitivni kranovi mogli su, uz velik napor, napraviti barem dio građevine. Tri stotine godina kasnije, Diodor sa Sicilije napisao je da je Velika piramida napravljena uz pomoć rampi, što se kasnije provlačilo kroz sve teorije, osim one da su Egipćani dobili pomoć iz svemira.
Moderni znanstvenici pokušali su s teorijom jedne rampe, kojom se kamenje dizalo u visinu. No, da bi se doseglo do vrha, rampa bi uz nagib od 8 stupnjeva, što je maksimalan nagib po kojem bi ljudi mogli vući 2,5 tone teško kamenje, trebala biti dugačka gotovo dva kilometra, tako da je ta teorija ipak pala u vodu.
Mogućnost da se rampa uvija oko piramide također je uzeta u obzir, no građenja na taj način onemogućilo bi postavljanje kamenja u kutovima, što je ipak bilo potrebno zbog izmjera i zadržavanja pravog smjera gradnje. A kako je piramida apsolutno savršeno izgrađena, ni ta teorija nije bila dugog vijeka.
Dizalice ili kranovi koristili su se u to doba za navodnjavanje, jer se pomoću njih vadila voda iz Nila. S obzirom na pustinjski krajolik, nemoguće je da su Egipćani išli tisućama kilometara daleko nasjeći dovoljno drveta da naprave dizalice, stoga, ne prolazi niti ta varijanta.
Radikalnu novu ideju dao je francuski arhitekt Jean-Pierre Houdin, koji je pomoću 3D softvera razvijenog u Dassault Systemes zaključio da je jedino moguće rješenje spiralna rampa, no koja se nalazila unutar piramide, i još uvijek bi trebala biti tamo. Prema njemu, prva trećina piramide napravljena je vanjskom velikom rampom. U isto se vrijeme gradila i unutrašnja rampa, otprilike 3 metra široka i s nagibom od 7%.
Houdinu su inspiraciju dale i tri piramide koje je izgradio Khufuov i Hemienuov otac, faraon Sneferu. Prva, na Meidumu, imala je problematičnu strukturu i nije korištena. Druga, u Dashuru, poznata je kao Zakrivljena piramida jer je počela zavijati i pucati, pa niti moćna cedrova stabla uvezena iz Libanona nisu uspjela popraviti stvar. Tek je treća, Crvena piramida u Dashuru zadovoljila apetite Sneferua.
Od samog su početka planirane tri komore u piramidi, na različitim razinama kako bi Keops mogao biti dostojno pokopan u slučaju da umre tijekom gradnje. Prva je uklesana u samo postolje piramide, ispod razine tla, prije nego što je gradnja i počela. Kada nakon pet godina od početka gradnje Keops nije umro, počela se raditi tzv. Kraljičina odaja, a deset godina iza nje i Kraljeva odaja, u samom srcu piramide. Tu je, na kraju, i položen Keopsov sarkofag. Kako je piramida rasla i počela se raditi iznutra, korišteno je kamenje od kojeg je napravljena vanjska rampa.
Teorija je zvučala u redu, no trebala je, za razliku od dosadašnjih, i neki materijalni dokaz kako bi bila prihvaćena. I to se i dogodilo, jer je točno na mjestu gdje je Houdin predvidio zavoj u unutrašnjosti piramide na kojem se okretalo kamenje pronađena je rupa u uglu, kroz koju je izletjela lisica! Kako je teško povjerovati da se pustinjske lisice penju do dvije trećine visine piramide, vjerojatno nešto postoji unutra.
No, ima i bolji i jasniji dokaz. Mikrogravimetrijsko snimanje gustoće materijala od kojeg je napravljena piramida napravljeno 1986. godine jednostavno je zanemarilo jasnu sliku unutarnje rampe kao grešku u snimanju, a zapravo se radi o modelu koji u potpunosti odgovara 3D projekcijama koje je napravio Houdin.
Konačan odgovor mogao bi se uskoro dobiti, jer su Houdin i Rainer Stadlemann, jedan od najvećih autoriteta na polju piramida podnijeli zahtjev za neinvazivnim ispitivanjem Velike piramide vlastima u Kairu, kako bi dokazali svoju teoriju. Ako bude sreće, uskoro ćemo moći, pomicanjem svega par blokova s vanjske strane piramide, šetati rampom po unutrašnjosti i diviti se graditeljskom umijeću Hemienua.
