Imunitet umjetnog krda znači da velik broj cijepljenih ljudi može zaštititi ostatak, još uvijek necijepljene populacije od patogena. Čim su mnogi ljudi imuni na virus, rizik od infekcije za one koji još nisu cijepljeni smanjuje se. Ali do tada će trenutačna pandemija vjerojatno potrajati, objašnjavaju virolozi.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pretpostavlja da je za suzbijanje širenja koronavirusa potrebna stopa cijepljenja od 60 do 70 posto stanovništva. U Njemačkoj bi trebalo imunizirati oko 50 milijuna građana kako bi se postigla stopa cijepljenja od 60 posto. Budući da se svima koji se žele cijepiti mora ubrizgati dva puta, bilo bi potrebno oko 100 milijuna doza cjepiva da bi se uspostavio imunitet krda u Njemačkoj.
Frank Ulrich Montgomery, poznati njemački liječnik i predsjednik Svjetskog liječničkog udruženja vjeruje da se taj cilj može postići već 2021. godine. Njemački ministar zdravstva Jens Spahn (CDU) dao je slične prognoze. Prema njegovom mišljenju, 60 posto građana u Njemačkoj moglo bi se cijepiti do kraja ljeta 2021. godine.
Međutim, dvije su slabosti cijepljenja protiv koronavirusa S jedne strane, nejasno je štite li najnaprednija mRNA cjepiva Biontech i Pfizer, kao i Moderna, ne samo od bolesti, već i prijenos virusa na druge ljude.
– Dizajn studija ne dopušta davanje bilo kakve izjave o pitanju sprječava li cijepljenje i asimptomatske infekcije, a time i mogući prijenos patogena – rekao je prof. Christian Bogdan, ravnatelj Instituta za kliničku mikrobiologiju, imunologiju i higijenu Sveučilišne bolnice Erlangen i član Stalne komisije za cijepljenje (Stiko), za RedaktionsNetzwerk Deutschland (RND).
U kliničkim studijama moglo bi se dokazati samo da cjepiva štite od Covid-19, tj. bolesti, sa sigurnošću većom od 90 posto. Cijepljene osobe ne bi klinički oboljele od Covid-19, ali mogle bi nakratko nositi koronavirus i tako zaraziti druge ljude koji još nisu cijepljeni.
Tako bi pravila higijene i udaljenosti trebala ostati nepromijenjena čak i nakon cijepljenja. Julia Neufeind, asistentica prevencije cijepljenja na Institutu Robert Koch, rekla je za Science Media Center: “Poštivanje higijenskih pravila u početku će ostati važna mjera predostrožnosti kako bi se spriječila infekcija.”
S druge strane, ne postoje dugotrajne studije o cjepivima, tako da se malo zna o trajanju imuniteta nakon cijepljenja. Publikacija s pretiskom kalifornijskog Instituta za imunologiju La Jolla pružila je početne informacije. To je pokazalo da se i protutijela i T stanice – obje koje su važne komponente imunološkog sustava – mogu otkriti u krvi najmanje pet mjeseci nakon infekcije Sars-CoV-2 – čak i uz blage simptome.
Lothar Wieler: Svjetlo na kraju tunela se vidi, ali ne vidi se koliko je tunel dug
Thomas Jacobs s Instituta za tropsku medicinu Bernhard Nocht pretpostavlja da bi cjepivo proizvelo bolji odgovor na antitijela od prirodne infekcije.
– U skladu s tim, može se pretpostaviti da imamo snažan, ako ne i sterilni imunitet barem ovih pet mjeseci, a vjerojatno i duže prije nego što titar antitijela padne – rekao je Njemačkoj tiskovnoj agenciji.
Ako su cijepljene osobe imune na koronavirus samo određeno vrijeme, morat će se ponovno cijepiti. Takav poticaj nije neobičan kod cjepiva. Primjerice, odrasli bi se trebali cijepiti protiv tetanusa, difterije i velikog kašlja svakih deset godina. Cijepljenje protiv gripe čak se mora ponoviti svake godine.
Ako je potrebno ponovno cijepljenje korone, nije važno samo sada, već i dugoročno da su građani spremni cijepiti kako bi se spriječile infekcije.
– Cijepljenje je više od svjetlosti na kraju tunela. ali ne mogu reći koliko je dug tunel. Mogu reći samo jedno: molim vas, nemojte prestati pokušavati prije nego što smo stigli do kraja tunela – rekao je Lothar Wieler, predsjednik Instituta Robert Koch u intervjuu za RND.
Fenix-magazin/MD
