Dok prvi sindikati forsiraju četverodnevni radni tjedan, poslodavci idu u suprotnom smjeru. Kažu da Nijemci opet trebaju više raditi!
Jedan od razloga je dramatičan nedostatak osoblja. Tvrtke trenutno ne mogu popuniti oko 1,7 milijuna radnih mjesta diljem zemlje.
Predsjednik poslodavca Rainer Dulger (59) kazao je za BILD: “Njemačka ponovno mora zasukati rukave. Nećemo se moći nositi s klimatskim promjenama, demografijom i digitalizacijom s niskim tjednim i godišnjim radnim vremenom, kraćim radnim vijekom i istovremeno vrlo visokim troškovima plaća.”
Prema riječima predsjednika poslodavca Dulgera, Njemačka mora “učiniti fleksibilnijim svoj zastarjeli zakon o radu”.
To su htjeli mnogi zaposlenici.
„U doba digitalizacije trebalo bi biti moguće raditi više sati radnim danom – ako se taj dodatni rad kasnije nadoknadi“, kaže Dulger.
Michael Hüther (61), voditelj Njemačkog ekonomskog instituta (IW), jedan do dva sata prekovremenog rada tjedno smatra primjerenim.
„Nedostatak kvalificiranih radnika već je veliki problem – u budućnosti će se samo pogoršati. Veće plaće ne pomažu jer jednostavno nema dovoljno kvalificiranih radnika”, rekao je Hüther za BILD.
“U Švedskoj se radi sat vremena duže, u Švicarskoj čak dva. Pa zašto to ne bi bilo moguće iu Njemačkoj?”, pita Hüther.
Prema njegovim procjenama, do 2030. godine bit će izgubljeno oko 4,2 milijarde radnih sati zbog nedostatka kvalificiranih radnika.
Rasprava o četverodnevnom tjednu? “Potpuno neumjesno”, kaže šef IW-a.
Udruga poslodavaca Gesamtmetall čak želi do četiri sata prekovremenog rada tjedno. Čelnik udruge Stefan Wolf (61) smatra korisnim tjedno od 42 sata umjesto 38 sati.
Želi krenuti suprotnim putem od sindikata strojovođa GDL. Početkom tjedna njihov je šef Claus Weselsky (64) zatražio 35-satni radni tjedan (umjesto 38 sati). Uz punu plaću.
Markus Jerger (59), čelnik Savezne udruge malih i srednjih poduzeća (BVMW), zahtijeva: „Ni sindikati ni država ne bi trebali nastaviti ograničavati poduzetničke slobode. U vrijeme recesije i nedostatka kvalificiranih radnika, to se posebno odnosi na radno vrijeme.”
Jerger zahtijeva: “Ovdje zakonodavstvo mora pokazati da je prilagodljivo i također dopustiti povećanje tjednog radnog vremena na preko 40 sati.”
Jer kod situacije visokog reda, tvrtkama bi trebalo dopustiti da dogovore povećanje tjednog radnog vremena izravno sa zaposlenicima.
S obzirom na nedostatak kvalificiranih radnika i sirovina, produženje tjednog radnog vremena moglo bi “doprinijeti gospodarskom oporavku poduzeća”. Zauzvrat, tvrtke mogu skratiti radno vrijeme ako dođe do pada narudžbi, rekao je Jerger za BILD.
Fenix-magazin/IK
