Dok je Plenković potpisivao ugovore o partnerstvu s Kinezima, njemački mediji su upozoravali na opasnost s “partnerstvom” toliko različitih država, te sugerirali Hrvatima da se ne raduju previše i neka paze što rade jer većinom ostaje na onome “obećanje ludo radovanje”.
Mediji upozoravaju Hrvate na Kineze, smatrajući da bi moglo doći do prezaduženja, a da neke investicije ne bi bile ostvarene i da bi cijeli dogovor išao zapravo na štetu Hrvatske koja bi bila potčinjena kineskim interesima.
Pa je tako, pišući o posjetu kineskog premijera Hrvatskoj i sastanku 16+1 u Dubrovniku, jedan od najuglednijih njemačkih portala Spiegel Online objavio analizu kineskih investicija u 16 zemalja Europe od kojih su 12 i članice Europske unije.
U tekstu pod naslovom “Kineska dvojbena obećanja” navodi kako se “obećane investicije ne provode”.
“Raskorak između obećanih i stvarnih investicija. Ta razlika je vidljiva i iz brojki o zemljama Balkana u izvještaju münhenske Konferencije o sigurnosti 2019. Iz toga se vidi kako je prije svega Bosna i Hercegovina na kraju dobila mnogo manje novca nego što je odobreno i najavljeno kao kredit. Slično izgleda i u Sjevernoj Makedoniji”, piše Spiegel Online.
Deutsche Welle navodi kako se slične situacije događaju i s kineskim obećanjem Poljskoj da će izgraditi varšavsku zračnu luku, a i u Češkoj je u više projekata kineski udio ispao manji od planiranog.
To smatraju i analitičari Spiegel Onlinea zbog trećeg problema – “Općeg nedostatka plana”. Tu podsjećaju na kineski plan “Made in China 2025” gdje je cilj Pekinga u tom roku postati vodeća zemlja u robotici i umjetnoj inteligenciji.
Članak ukazuje kako je Kini posve jasno da Europljani nisu zadovoljni time što im se radi u njihovom prostoru.
“Vlada u Pekingu ionako svojim angažmanom u istočnoj i središnjoj Europi ne želi izazvati bijes za Kinu najvažnijih država EU-a kao što su Njemačka i Francuska. Zato su Peking i 16 drugih država u Dubrovniku najavile početkom tjedna kako će zajedničke sporazume prije toga predočiti Bruxellesu. Još nikad nisu predstavnici EU-a bili tako uključeni na sastanku 16+1 kao što je to ove godine”, mišljenja su analitičari Spiegel Onlinea.
Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je dva članka o posjetu kineskog premijera Hrvatskoj i sastanku 16+1 u Dubrovniku.
Prvi članak je opsežno izvješće Michaela Martensa s naslovom “Mostovi, luke, tračnice, sloboda?” u kojem podsjeća na povijest tih sastanaka, a iznose i detalje o, “najskupljem infrastrukturnom projektu u povijesti Hrvatske, mostu prema Pelješcu” koji će, zajedno s pristupnim cestama stajati preko pola milijarde eura i koje gradi China Road and Bridge Corporation.
“Lavovski dio, 357 milijuna eura, preuzima EU. Time dakle europska sredstva za poticanje strukturnih projekata odlaze jednom kineskom državnom poduzeću. To ne ljuti samo europske konkurente kao što je austrijski koncern Strabag koji je izgubio na natječaju. I münhenska Konferencija o sigurnosti govori u svom najnovijem godišnjem izvješću , o ‘diplomaciji dužničke zamke’ Pekinga. Ona može dovesti da malene zemlje jugoistoka Europe dospiju najprije u financijsku, a onda i u političku ovisnost o Kini”, naveli su u ölanku.
Komentar Petera Sturma o ulaganjima Kine u zemlje Europe objavljen je u istom listu te napominje na što te zemlje moraju paziti.
“Dugo se zna da onaj tko plaća glazbu određuje i program. Ne može se zamjeriti zemljama istoka Europe kad kratkoročno žele prednosti te ‘glazbe’, a da na isti način ne razmišljaju i o dugoročnim posljedicama. Kina nastupa kao velikodušni platiša infrastrukturnih projekata s kojima te zemlje mogu krenuti dalje. Ne može se prigovoriti ni Kini da to ne čini bez svog interesa. Ali primatelji moraju razmisliti u ovisnost o komu se oni upuštaju. Isplati se malo raspitati u zemljama Afrike i Azije. Tamo su već neki upali u dužničku zamku gdje za otplatu moraju plaćati više nego što zarađuju. A da slična sudbina prijeti i zemljama istoka Europe, to mora prije svega zabrinuti i Europsku uniju”, piše u komentaru objavljenom u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.
Fenix-magazin/MD
