Njemački mediji jutros su izvijestili o pobjedi Zorana Milanovića, koji je s velikom većinom glasova pobijedio u drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Neki od njih ovu pobjedu nazivaju „pobjedom hrvatskog Trumpa“.
Milanović, kojeg podržavaju socijaldemokrati, osvojio je više od 74 posto glasova, jasno pobijedivši bivšeg ministra Dragana Primorca, kojeg je podržala konzervativna stranka HDZ. Primorac je osvojio tek nešto više od 25 posto glasova.
„Hvala Hrvatska!“, rekao je Milanović na svojoj izbornoj večeri u kulturnom centru u Zagrebu. „Ovu pobjedu vidim kao priznanje mom radu u posljednjih pet godina i kao poruku hrvatskog naroda onima koji bi je trebali čuti“, dodao je, gledajući prema vladi premijera Andreja Plenkovića, izvještava njemački ZDF.
ZDF dalje spominje kako je Milanović osudio rusku invaziju na Ukrajinu, ali istovremeno opetovano kritizirao vojnu potporu Zapada Kijevu. Milanović se također protivi programu u kojem bi hrvatski vojnici u Njemačkoj pomogli u obuci ukrajinskih vojnika. Iako predsjednik Hrvatske primarno ima predstavničke zadaće, on je i vrhovni zapovjednik vojske te predstavlja državu na međunarodnoj razini, napominje ZDF.
Milanović je već gotovo dva desetljeća jedna od vodećih političkih figura u Hrvatskoj. Od 2011. do 2016. godine bio je premijer, a funkciju predsjednika preuzeo je 2020. godine. ZDF podsjeća da je Primorac više puta kritizirao Milanovića nazivajući ga „pro-ruskom marionetom“ koja podkopava vjerodostojnost Hrvatske u EU i NATO-u.
Tagesschau:Poraz za HDZ premijera Plenkovića
Tagesschau izvještava kako je Milanović uvjerljivo pobijedio u drugom krugu predsjedničkih izbora, osvojivši više od 70 posto glasova. Bivši ministar obrazovanja i znanosti Dragan Primorac vratio se u politiku nakon 15 godina izbivanja.
„Njegov poraz predstavlja još jedan udarac za HDZ premijera Andreja Plenkovića, koji je već doživio skandal s korupcijom u studenom“, piše Tagesschau. Primorac je tijekom izborne kampanje više puta optuživao Milanovića da je „pro-ruska marioneta“ i da podkopava vjerodostojnost Hrvatske u EU i NATO-u. Iako je Milanović osudio rusku invaziju na Ukrajinu, često kritizira vojnu podršku Zapada Kijevu, dodaje Tagesschau.
Taj njemački medij nadalje podsjeća na “žestoki” TV dvoboju u kojem su Milanović i Primorac razmijenili oštre riječi, apostrofirajući političke tenzije u zemlji.
– Milanović je protukandidata optužio da je “potpuni nepismen”, dok se Primorac predstavio kao razumna alternativa “sramotnom” Milanoviću. Rekao je: “Jedan od središnjih razloga zašto se kandidiram za predsjednika je Zoran Milanović. Dijeli državu i sramoti nas na međunarodnoj razini. Ja sam znanstvenik, liječnik i poduzetnik”, navodi tagesschau.de.
Focus: Napet odnos s Plenkovićem
Njemački Focus izvještava kako je Milanović, kritizirajući vojnu pomoć Hrvatske Ukrajini, zauzeo populistički stav u vanjskoj politici. Njegov odnos s Plenkovićem, koji se zalaže za proeuropski i prozapadni kurs Hrvatske, izuzetno je napet. Kao vrhovni zapovjednik hrvatskih oružanih snaga, Milanović je do sada spriječio da Plenkovićeva vlada pošalje hrvatske časnike u novo NATO-ukrajinsko zapovjedništvo NSATU (Nato Security Assistance and Training for Ukraine) sa sjedištem u Wiesbadenu.
„Po pitanjima obrane i nacionalne sigurnosti ja ću biti Vrhovni zapovjednik, a ne ravnopravan, nego najodgovorniji jer tako kaže Ustav“, izjavio je Milanović u svom govoru na izbornoj večeri svojih pristaša.
Merkur: Predsjednički izbori između kontroverzi i optužbi za korupciju
Merkur piše kako je Hrvatska već odavno postala jedno od glavnih europskih odredišta za turiste. Stoga ništa čudno u tome da ishod predsjedničkih izbora u ovoj zemlji također zanima mnoge promatrače u Njemačkoj.
Izbori u Hrvatskoj pratile su kontroverzne teme. Milanović, koji je u posljednjim godinama kao predsjednik igrao polarizirajuću ulogu, više puta se izjašnjavao o međunarodnim i unutarnjim pitanjima koja su izazvala rasprave u zemlji. Riječ je prvenstveno o njegovom kritičkom stavu prema zapadnoj potpori Ukrajini i njegovom čvrstom protivljenju slanju hrvatskih vojnika u NATO misije.
Izazivač Dragan Primorac, bivši ministar obrazovanja i politički novak koji se nakon 15 godina vratio u politiku, suočio se s teškim okolnostima. U posljednjim mjesecima, njegovu kampanju zasjenile su optužbe za korupciju povezane s konzervativnom vladinom strankom HDZ i premijerom Andrejem Plenkovićem. Ovi skandali bacili su sjenu na političku scenu Hrvatske i poljuljali povjerenje mnogih birača, piše Merkur.
Hrvatska se bori protiv nedostatka radne snage, korupcije i inflacije
Nadalje, Merkur piše kako je politička scena Hrvatske trenutno oblikovana ekonomskim i socijalnim izazovima. Zemlja pati od jedne od najviših stopa inflacije u eurozoni, značajnog nedostatka radne snage i raširene korupcije.
Iako predsjednik u Hrvatskoj uglavnom ima predstavničke zadatke, drugi mandat Zorana Milanovića smatra se jasnom oporbom premijeru Andreju Plenkoviću, koji se zalaže za proeuropsku politiku. HDZ, stranka koja je bliska Plenkoviću, posljednjih se godina suočavala s brojnim optužbama za korupciju, piše Merkur.
FAZ: Hrvati nisu htjeli još jednog HDZ-ovog političara
Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše kako su Hrvati na predsjedničkim izborima odlučili da ne žele još jednog HDZ-ovog političara na vlasti.
Milanović je nakon pobjede izričito pozvao svoje oduševljene pristaše da „veliki pljesak“ daju i članovima i biračima suparničke stranke „Hrvatska demokratska zajednica“ (HDZ), a potom je, u svjetlu svog trijumfa, pokazao skromnost: „Nitko nije imao podršku 75 posto birača, to je samo u ovom trenutku i danas.“, rekao je Milanović. Smatra kako je rezultat priznanje za njegov rad u proteklih pet godina, ali i poruka o stanju države, navodi FAZ.
Dalje, FAZ zaključuje kako bi Milanović mogao biti u pravu s ovom samoprocjenom. Izabran je ne samo zato što su ga birači u najvišoj državnoj funkciji vidjeli kao korektiv vlade kojom dominira HDZ i njen premijer Andrej Plenković.
– Plenković je na parlamentarnim izborima u travnju 2024. godine, treći put zaredom od 2016. godine, bio nositelj liste i ponovno doveo svoju stranku do pobjede. To svjedoči o dugotrajnome povjerenju većine hrvatskih građana u Plenkovića i njegovu stranku. Ipak, Milanovićev trijumf u nedjelju također pokazuje da to povjerenje nije neograničeno, piše FAZ.
Podsjetnik na prvu inauguraciju
Faz piše kako je Milanović u Hrvatskoj popularan ili barem cijenjen kao unutarnjopolitičko protuteža, jer se prikazuje kao netko tko je blizak narodu i ukorijenjen u svakodnevni život.
– Tijekom svoje prve inauguracije prije pet godina odlučio je izbjeći uobičajenu javnu ceremoniju u staroj zagrebačkoj gradskoj jezgri, koja je potekla od prvog predsjednika Franje Tuđmana, zaljubljenika u luksuz i pompu, piše FAZ.
FAZ nadalje piše kako je Tuđman, koji je sebi i svojoj pratnji dao šiti “fantazijske uniforme”, uveo je gotovo dvorsku ceremoniju koju su njegovi nasljednici zadržali. Milanović je tome stao na kraj i odlučio se za jednostavnu inauguraciju u predsjedničkoj palači. Iako u državnom proračunu nije bilo velikih promjena zbog uštede od gotovo 90.000 eura, poruka skromnosti bila je jasna. piše FAZ.
Nadalje, FAZ piše kako unutarnjopolitički, ponovna izborna pobjeda predsjednika znači da će oštar, osobnim uvredama obilježen diskurs između premijera i šefa države u Hrvatskoj vjerojatno nastaviti.
– Taj dugotrajni sukob ponekad je dosezao razinu RTL-II programa. Milanović je HDZ nazvao „bandom“, a za njenog predsjednika Andreja Plenkovića rekao kako vodi „najkorumpiraniju vladu u hrvatskoj povijesti“, uz značajnu konkurenciju. Kao „Plenkoshenko“ – aludirajući na bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka – predsjednik je ismijavao premijera i insinuirao da želi pretvoriti zemlju u diktaturu. Plenković je, prema Milanoviću, „ozbiljna prijetnja hrvatskoj demokraciji“, a predsjednik je pozvao svoje sunarodnjake da ga podrže u vraćanju premijera „u ustavni okvir“. „Hrvatska neće biti zemlja u kojoj jedan čovjek donosi sve odluke“, izjavio je, piše FAZ.
Plenković, koji inače preferira političku suzdržanost, piše nadalje FAZ, već se odavno uključio u igru. – Milanovića je nazvao „političkim štetočinom“, „kršiteljem ustava“, „sramotom“ i „patološkim lažljivcem“. Iako je Hrvatska daleko od diktatorskih uvjeta, trgovina pozicijama, dogovori u zakulisju i slučajevi korupcije unutar HDZ-a bili su za mnoge birače dovoljni razlog da podrže Milanovića. Za EU, Milanovićeva pobjeda znači da će se iz Zagreba i dalje čuti oštri komentari, možda čak i glasniji nego u njegovom prvom mandatu. Milanović je svoju političku karijeru započeo kao diplomat u devedesetima, ali danas se to gotovo ne osjeti. Njegovi glasni komentari o različitim temama rijetko promaše cilj, koji je obično skretanje pozornosti na njegovu osobu, zaključio je FAZ.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
