Olaf Scholz za ZDF: “Ne smije biti izravne vojne konfrontacije s Rusijom”. O želji predsjednika Zelenskog da se Ukrajinu primi u EU kancelar naglašava da su na dnevnom redu prije odluke o prijemu država zapadnog Balkana, prenosi DW.
Savezni kancelar Olaf Scholz pozvao je na prekid vatre i istovremeno naglasio da “NATO neće sudjelovati u ratu u Ukrajini”. To bi izazvalo “dramatičnu eskalaciju ove ionako teške situacije u Ukrajini i povuklo za sobom velike opasnosti”, upozorio je Scholz u intervjuu koji je dao za njemačku televizijsku postaju ZDF. „Direktna konfrontacija između zapadnog vojnog saveza i Rusije mora biti spriječena. Zato sada neće biti odluka koje bi dovele do toga da zemlje NATO-a vojno sudjeluju u ovom sukobu.”
Scholz je odbacio ideje o “promjeni režima” u Kremlju – odnosno o svrgavanju Vladimira Putina. “Promjena režima nije dobra perspektiva”, rekao je kancelar u intervjuu njemačkoj novinarki Maybrit Illner.
Naglasio je i kako se demokracija ne može izvoziti u druge zemlje.
Scholz je branio odluku njemačke vlade da Ukrajini isporuči njemačko protutenkovsko oružje i rakete zemlja-zrak. Oni koji su nedužni i koji su napadnuti “ne smiju biti prepušteni sami sebi”, naglasilo je kancelar. Njemačka je “konsekventno provodila svoju politiku ne opskrbljujući oružjem krizna područja dugi niz godina” i “sigurno će to nastaviti činiti na mnogim drugim mjestima. Ali nakon napada na Ukrajinu bilo bi pogrešno nastaviti s takvom politikom”, rekao je njemački šef vlade.
Njemačka se u isto vrijeme i dalje oslanja na korištenje diplomatskih kanala kako bi okončala sukob. “Također je potrebno da se vode pregovori kako bi se ruske trupe u konačnici ponovno mogle povući – koliko god to u ovom trenutku izgledalo nerealno”, rekao je Scholz.
Na dnevnom redu odluke o prijemu u EU država zapadnog Balkana
Kada je u pitanju zahtjev i želja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se Ukrajinu primi u EU, kancelar je rekao da će sada najprije na dnevnom redu biti odluke o prijemu u EU država zapadnog Balkana, barem onih koje “ozbiljno rade na tome”. Mora biti, rekao je on, vrlo jasno koje zahtjeve zemlje moraju ispuniti prije prijema.
Scholz je odluku da se uvoz plina i nafte ne stavi na popis sankcija obrazložio naglim porastom cijena energenata u Njemačkoj i prije ruske invazije. Istodobno ističe kako je potrebno osigurati brzo smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.
Scholz se također ponovno zauzeo za svoju ideju o stvaranju posebnog fonda od 100 milijardi eura za modernizaciju i jačanje Bundeswehra. Istovremeno je obećao da neće biti rezova na drugim važnim poljima, kojima bi se bitno promijenili planovi koalicije SPD-a, Zelenih i FDP-a. Nova njemačka vlada je obećala poboljšanja kako za primatelje socijalne pomoći i djecu iz siromašnih obitelji tako i na području njege starih i nemoćnih.
“To nije privatna stvar”
Scholz je zatražio od bivšeg kancelara Gerharda Schrödera da podnese ostavku na funkcije u ruskim energetskim kompanijama. “Mislim da nije u redu da Gerhard Schröder bude na tim dužnostima”, rekao je socijaldemokrat Scholz. Bilo bi mu “jako važno” da bivši kancelar SPD-a podnese ostavke na te funkcije. Radna mjesta u državnim i poludržavnim ruskim energetskim kompanijama “uopće nisu privatna stvar”, naglasio je Scholz. Kao bivši kancelar, rekao je Scholz, Schröder i dalje snosi odgovornost i mora za svoje postupke odgovarati javnosti.
Scholz se zauzeo i za preispitivanje financiranja Schröderovog ureda i plaćanja njegovih suradnika novcem njemačkih poreznih obveznika. “Naravno, njemački Bundestag će se također baviti ovim pitanjem”, rekao je on. “Zaposlenici Bundestaga ne smiju se koristiti za obavljanje privatnih poslova koji proizlaze iz privatno-ekonomskog sektora”, naglašava Scholz. Bivši kancelar Gerhard Schröder ima pravo na ured s nekoliko suradnika. Prošle je godine iz državne blagajne otišlo 407.000 eura za troškove osoblja u Schröderovom uredu, što se vidi iz odgovora kancelarovog ureda na zahtjev Kluba zastupnika Ljevice.
Schröder ne samo da održava prijateljske odnose s ruskim predsjednikom Putinom, već je i predsjednik Odbora dioničara Nord Stream AG i predsjednik Nadzornog odbora ruske državne energetske kompanije Rosneft. Schröder se, pored toga, kandidirao za mjesto u Nadzornom odboru Gazproma. Vodstvo SPD-a danima uzalud traži od Schrödera da se povuče s ovih funkcija. Prve lokalne podružnice SPD-a su već podnijele zahtjev za pokretanje stranačkog postupka protiv bivše kancelara. To bi moglo rezultirati raznim kaznama, uključujući i isključenje iz stranke.
Fenix-magazin/MMD/DW
