Mnogo je mišljenja o održavanju vozila zimi. Dobronamjerne preporuke kreću se od savjeta da se automobil zimi što češće pošalje kroz autopraonicu do mišljenja da bi trebalo izbjegavati autopraonicu kako bi se sačuvala boja, piše HAKRevija.
Kolege iz Njemačkog autokluba (ADAC) odlučile su objaviti par savjeta na tu temu.
Koliko često zimi automobil mora u autopraonicu?
U principu onoliko često koliko u ljetnim mjesecima. Čak i zimi perite kada imate osjećaj da je pranje jednostavno dobro za vaše vozilo.
Je li istina da je automobil zimi izuzetno zagađen ostacima soli na cesti?
Da i ne. Izjava da zimska prljavština – agresivna, slana lužina – ima izuzetno korozivan učinak na lak, tj. da je treba uklanjati što je češće moguće, odnosi se samo na prethodno oštećeno lakiranje ogrebotinama ili perutanje. Međutim, besprijekorne površine boje mogu se lako nositi s naslagama prljavštine. Potkonstrukcija vozila također obično nema problema s korozijom: s tvornički izrađenim brtvama, poboljšanom zaštitom donjeg dijela i uporabom pocinčanog lima, to je veći problem za starija vozila.
Kada zimi ne biste trebali ići na autopraonicu?
Na ekstremnim temperaturama ispod -10 stupnjeva. Trebali biste izbjegavati termički šok ako voda iz autopraonice, koja je na 10 do 30 Celzijevih stupnjeva udari u dijelove vozila koji su nedavno bili izloženi hladnoći. Dugoročno površine s oštećenom bojom trpe dodatni toplotni udar.
Prije ulaska u autopraonicu neophodno je ukloniti sve ostatke snijega i leda. Jer struganje leda može oštetiti lak vozila!
Koji se programi pranja preporučuju zimi?
Isto vrijedi i zimi: u principu, jeftino je dobro i dovoljno – glavno je prvo dobro isprati vozilo kako bi se uklonile nečistoće i spriječilo oštećivanje boje na četkama. Dodatni i skupi programi s vrućim voskom ili zaštitom donjeg dijela nisu potrebni iz perspektive vozila. Ali naravno, svatko može sam odlučiti čime želi počastiti sebe i svoje vozilo. Važnije je da vaš automobil s vremena na vrijeme provjeri stručnjak. Prije i poslije zimske sezone, oštećenja zaštite donjeg dijela mogu se otkriti i popraviti na platformi za podizanje – hrđa tada nema šanse.
Fenix-magazin/MMD/HAKRevija
