Njemacka i hrvatska zastava (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (I. Matić)

Njemačke statistike: Naglo sve više Afganistanaca traži azil. Vrijedi li to i za Hrvatsku?

Uspoređujući podatke njemačkog BAMF-a i hrvatskog MUP-a, uočili smo da se od srpnja naglo povećao broj ljudi koji spas traže u Hrvatskoj, piše RTL.

 

Njemački ured za migracije i izbjeglice (BAMF) objavio je da je u Njemačkoj do kraja rujna azil po prvi put zatražilo 100.278 ljudi. Vijest je u medijima zadobila posebno mjesto zato što je riječ o porastu za 35,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Nije neka posebna vijest da je i ovaj put najviše tražitelja azila iz dugotrajnim ratovima razorenih zemalja, iz Sirije, Iraka i Afganistana. Ali, iz podatka da se ove godine bilježi porast broja ljudi iz Afganistana koji traže azil, čak 138 posto.

“Moramo se pripremiti na tešku situaciju s migracijama iz Afganistana prema Europi”, kazala je za medije u sklopu Funke Mediengruppe Nina Gregori, direktorica EASO-a, agencije za tražitelje azila na nivou EU-a.

Drugim riječima, odmah nakon povlačenja zapadnih trupa iz Afganistana i pada te zemlje pod vlast talibana, u Europi se osjetilo snažno povećanje broja Afganistanaca koji su spas potražili u Europi.

Izvještaj BAMF-a, temeljen na podacima Eurostata, otkriva i kako stoje stvari s brojem ljudi koji su ove godine po prvi put zatražili azil u Hrvatskoj. BAMF navodi da je od siječnja zaključno s lipnjem u Hrvatskoj prvi put azil zatražilo 1110 ljudi.

Podataka za srpanj, kolovoz i rujan za Hrvatsku u izvještajima niti Eurostata niti BAMF-a nema, kao niti za još nekoliko članica EU-a. Ove brojke usporedili smo s podacima koje je objavio MUP i tu pronašli da je ove godine do kraja rujna ove godine u Hrvatskoj azil zatražilo 1858 ljudi.

Razlika od 758 ljudi značila bi da je u tri mjeseca traženje azila u Hrvatskoj bitno učestalo nego u prvoj polovici godine. Ako se uzme da od tih 1858 ljudi, njih čak 1053 dolazi iz Afganistana, primjećuje se trend o kojem je Nina Gregori govorila, komentirajući stanje s tražiteljima azila iz Afganistana u njemačkoj.

Iz podataka MUP-a vidi se za 2021. da je naša zemlja ove godine odobrila azil za 42 osobe. Odnosno, Republika Hrvatska je od 2006. “zaključno do 30.9.2021.” odobrila azil za 844 ljudi koji su ovdje potražili utočište. Prosječno, to je oko 53 osobe godišnje.

Poseban dio statistika MUP-a odnosi se na djecu i maloljetnike bez pratnje.

Ove godine njih je čak 152. Dječaka do 13 godina bez pratnje u Hrvatskoj je azil zatražilo njih 24, a djevojčica 3. Tinejdžera u dobi od 14 i 15 godina bez pratnje azil je u Hrvatskoj je zatražilo 32, a tinejdžerica iste dobi 6. Konačno, tinejdžera od 16 i 17 godina je 82, a tinejdžerica 5. Svi bez pratnje.

Djece i maloljetnika koji su u Hrvatsku došli bez pratnje od 2009. naovamo tako je narastao na 1293.

Sve to događa se u trenucima kad je Vlada RH konačno morala priznati da se na granici s Bosnom i Hercegovinom događa nasilje nad ilegalnim migrantima tijekom pushbackova.

Na otkriće iz višemjesečnog novinarskog istraživačkog projekta nekoliko velikih medija iz Europe, u čemu je sudjelovala i ekipa Potrage RTL-a iz Hrvatske, Vlada je, doduše, priznala samo to da je riječ o “pojedinačnim incidentima”, te je poručila da će ih istražiti.

Još u svibnju devet organizacija za ljudska prava iz Europe teško je optužila nekoliko zemalja da jedna drugoj protjeruju tražitelje azila u “lancu protjerivanja” sve do Grčke. Za Hrvatsku su tada naveli da njeni policijski službenici na granici s Bosnom i Hercegovinom ove godine iz mjeseca u mjesec ilegalno protjeruju sve veći broj migranata.

Kada je u svibnju naš portal zamolio ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića da ove optužbe komentira, on se nije odazvao.

Takvo ponašanje ministra Božinovića i MUP-a najblaže rečeno bilo je neobično s obzirom na još i ranije teške optužbe organizacija poput Danskog vijeća za izbjeglice.

Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) objavilo je prije točno godinu dana da je hrvatska policija tukla i pljačkala migrante, a spominjalo se čak i seksualno zlostavljanje. Prije nekoliko dana direktor podružnice DRC-a iz Sarajeva kazao je za njemačke medije povodom još jedne reportaže među migrantima iz okolice Velike Kladuše:

“Od početka godine do sad zabilježili smo 7200 pushbackova. 25 posto od toga bilo je uz primjenu izrazitog fizičkog nasilja, između ostalog uz udarce, ugrize pasa i oduzimanje imovine.”

Nakon najnovijeg otkrića, gdje je snimljeno da defnitivno pripadnici Interventne policije tuku ljude pri protjerivanju nazad u BiH, MUP je priznao da zlostavljanja očito ima. Istraga se, doduše, službeno još uvijek odnosi samo na nekoliko službenika, za koje ispada da su radili po svome.

Odmah nakon objave otkrića s granice RH i BiH povjerenica Europske komisije Ylva Johansson komentirala je stanje rijetko zabilježenim oštrim izrazima. Odmah je u Bruxellesu razgovala i s Božinovićem i s njegovim kolegom iz Grčke koju je posebno detaljno obuhvatio svojim dijelom istrage Der Spiegel.

I premda je Johansson ubrzo kazala da je “Božinović šokiran” i dala punu vjeru u to da će MUP odmah sve istražiti, tri dana poslije njemačka vlada je objavila da “s velikom zabrinutosti primila na znanje” brojne snimke koje su objavili mediji uključeni u novinarski projekt koji je brutalnosti iznio na vidjelo.

“Neprihvatljivo je zlostavljanje izbjeglica i migranata od strane graničara. Svaki oblik zaštite granice mora prije svega udovoljavati humanitarnim standardima, poštivati važeće međunarodne i pravne sporazume, te temeljne europske vrijednosti”, objavio je službeni Berlin u smjeru Hrvatske.

Dopisnik SRF-a, švicarske javne televizije, dan prije istupa Johansson prognozirao je:

“Europska komisija će se morati opravdati. Parlament EU-a se već dugo vrlo intenzivno bavi ovim pitanjem i provodi i vlastite unutarnje istrage. Pobrinut će se za to da se Europska komisija izjasni i da interno skupa s Hrvatskom razjasni jesu li ove optužbe istinite.”

Fenix-magazin/MMD/RTL

Pogledajte drugo

NOVA OBVEZA OD SRPNJA 2022. GODINE: U sve nove automobile u cijeloj Europi bit će ugrađeni limitatori brzine

Potvrđeno je da će svi novi automobili u Europskoj uniji, a time i u Hrvatskoj, …