Predstavnici njemačkih lokalnih uprava zalažu se za uvođenje radne obveze za podnositelje zahtjeva za azilom i u gospodarstvu, a ne samo na društveno korisnim poslovima poput uređivanja javnih parkova, prenose njemački mediji u srijedu.
„Financijska potpora države ne smije biti bezuvjetna“, rekao je predsjednik Saveza njemačkih zemaljskih okruga Reinhard Sager u razgovoru za dnevnik Bild.
On je rekao da sadašnji savezni zakon o skrbi za podnositelje zahtjeva za azilom predviđa prisilu na dobrotvorni rad za simboličnih 0,80 centi po satu. Podnositelje zahtjeva za azilom već sad se može pod prijetnjom uskrate financijskih povlastica prisiliti na radove za opće dobro, poput uređenja parkova.
„Mislim da bi zakonski trebalo omogućiti da se azilante prisili na poslove na samo za opće dobro, nego i u gospodarstvu“, rekao je Sager. On je dodao da onaj tko dulje vrijeme provodi u Njemačkoj mora biti spreman i na rad.
„To želi i društvo, ali i same izbjeglice“, rekao je Sager i ukazao na to da gospodarstvu, prije svega u gastronomiji, nedostaje radnika za obavljanje jednostavnijih poslova. On smatra da je to potrebno kako bi se azilantima „strukturirao radni dan“ i kako bi ih se pripremilo za tržište rada.
U nekim dijelovima Njemačke podnositelji zahtjeva za azilom su, osim na poslove poput čišćenja javnih površina, prisiljeni i na obavljanje poslova u samim smještajima za izbjeglice, poput čišćenja i održavanja zgrade.
U Njemačkoj se trenutno raspravlja i o uvođenju platne kartice za podnositelje zahtjeva za azilom kojom bi bilo moguće nabavljati namirnice, ali ne bi bilo moguće uplaćivati novac u inozemstvo.
Vjeruje se da bi se time smanjili poticaji za ilegalno doseljavanje u Njemačku.
Prošle godine je iznova naglo povećan broj podnositelja zahtjeva za azilom u Njemačkoj, što je urodilo pojačanom retorikom protiv izbjeglica i porastom popularnosti desno-populističkih stranaka poput Alternative za Njemačku (AfD).
Fenix-magazin/MD/Hina
