U njemačkoj koalicijskoj vladi postignut je dogovor da se produlji trajanje programa skraćenog radnog vremena na dvije godine, s trenutno maksimalnih 12 mjeseci, u sklopu dodatnih mjera za ublažavanje posljedica koronavirusa u gospodarstvu.
Koalicijski partneri u utorak su postigli dogovor da se omogući produljenje trajanja tog vida državnih potpora za nadoknadu plaća radnika kojima je radna satnica skraćena zbog pandemije koronavirusa na 24 mjeseca za sve tvrtke koje podnesu zahtjeve do kraja ove godine. Time se žele spriječiti masovna otpuštanja.
Ujedno je odlučeno da se produlji pružanje financijskih potpora malim poduzećima do kraja ove godine te ublaže pravila o stečaju u nastojanju da se spriječi val bankrota.
Dodatne mjere koje su dogovorili koalicijski partneri u vladi na čelu s premijerkom Angelom Merkel kako bi se ublažile posljedice koronavirusa na gospodarstvo Njemačku bi mogle stajati 10 milijardi eura, izjavio je u srijedu njemački ministar financija Olaf Scholz, a prenio Reuters.
“Sada je cilj stabilizirati gospodarstvo”, izjavio je Scholz za njemačku nacionalnu televiziju ZDF. “Činjenica da smo djelovali brzo i izdašno rezultirala je time da Njemačka podnosi krizu puno bolje od ostalih (zemalja)”, dodao je .
Prema programu skraćenog radnog vremena njemačka vlada pokriva oko dvije trećine iznosa plaće zaposlenicima u vrijeme kada poslodavci skraćuju radno vrijeme uslijed krize kako bi smanjili troškove.
Takav program naveliko se koristio u vrijeme financijske krize iz 2008. i 2009. i zaslužan je za očuvanje desetine tisuća radnih mjesta, podsjeća AFP.
Ujedno je jedan od glavnih instrumenata koje koristi Berlin kako bi štitio njemačko gospodarstvo od krize izazvane pandemijom Covida-19, a čini ključni dio vladina paketa pomoći za ublažavanje posljedica koronavirusa u gospodarstvu, teškog 1.000 milijardi eura.
Kako bi se olakšao pristup tome programu, ministri su smanjili zahtjeve koje kompanije moraju ispuniti da bi mogle zatražiti potpore.
I druga europska gospodarstva, uključujući Hrvatsku uvele su slične programe kako bi se ublažile posljedice pandemije u gospodarstvu.
Njemački divovi poput Lufthanse, Volkswagena i BMW-a, uz mnoge druge tvrtke, sudjelovali su u tom programu.
Prije pandemije stopa nezaposlenosti u Njemačkoj iznosila je rekordno niskih oko pet posto, da bi se u međuvremenu povećala na 6,4 posto.
Fenix-magazin/IM/Hina
