Novo izvješće o mirovinskom osiguranju savezne vlade pokazuje ukupno 40 umirovljenika koji su na kraju 2020. godine primili mirovinu veću od 3.000 eura. Ostali primatelji mirovina imaju znatno nižu mirovinu.
Kako prenosi mirovinski portal “Ihr Vorsorge”, matematički je nemoguće ostvariti mirovinu veću od 3.000 eura ako ste u mirovinski fond uplaćivali maksimalan iznos 45 godina. Sukladno tome, sretni umirovljenici koji su probili granicu od 3.000 eura zapravo su punih 50 godina uplaćivali u mirovinski fond.
Deutsche Rentenversicherung izračunao je kakvu mirovinu s početkom odlaska u mirovinu od siječnja 2022. može očekivati onaj koji ima veći prihod, koji je u 45 godina profesionalnog života uvijek uplaćivao maksimalni doprinos mirovinskom fondu a to je 2.962 eura bruto ili 2.636 eura neto. Iznos od 3.000 eura ili više bruto mirovine mjesečno teško je očekivati za „normalnog“ zaposlenika.
To je scenarij koji je u praksi vrlo malo vjerojatan. Jer svatko tko je studirao i može računati na veće početne trenutačne plaće vjerojatno neće imati punih 45 godina doprinosa. A oni koji rano počnu raditi nakon završenog naukovanja, u prvim godinama zaposlenja ne zarađuju dovoljno da bi odmah uplatili maksimalan iznos u mirovinski fond.
Za prosječnog državnog službenika, s druge strane, mirovina iznad 3.000 eura je norma. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, umirovljenici javnih službi primali su prosječnu bruto mirovinu od 3.110 eura mjesečno u 2020. (2019.: 2.970 eura). Izdaci za mirovine bivših državnih službenika u 2019. godini iznosili su 48,8 milijardi eura, dodaju statističari. Državni službenici ne moraju sami plaćati mirovinu, to čini država, točnije: porezni obveznik s mini mirovinom.
Usporedbe radi, prosječni bruto iznos starosne mirovine koju isplaćuje zakonsko mirovinsko osiguranje za 2019. godinu iznosi mizernih 1.413 eura, što se vidi iz pregleda njemačkog mirovinskog osiguranja. Prosječni umirovljenik može samo sanjati o mirovini od 3.000 eura mjesečno.
Fenix-magazin/IM