Više osoba se odselilo iz Njemačke u Hrvatsku, nego što se odselilo iz Hrvatske u Njemačku. Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 17,0% doselilo ih se iz Njemačke, 11,1% iz Bosne i Hercegovine i 11,1% iz Nepala. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (16,6%), naveo je Državni zavod za statistiku.
U 2025. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 56.665 osoba, a u inozemstvo se odselilo 37.485 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 19 180.
U 2025. iz inozemstva se doselilo 29,7% hrvatskih državljana i 70,3% stranaca, a odselilo se 35,0% hrvatskih državljana i 65,0% stranaca.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.
Koliko je osoba odselilo u Njemačku?
Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 17,0% doselilo ih se iz Njemačke, 11,1% iz Bosne i Hercegovine i 11,1% iz Nepala. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (16,6%).
Prema podacima DZS 6.238 osoba je u 2025. godini odselilo u Njemačku, od čega je 6.145 hrvatskih državljana i 93 stranca. Iz Njemačke je doselilo 9.628 osoba, od čega su 8.334 hrvatska državljanina, te 1.294 strana državljanina.
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (66,3%). U ukupnom broju osoba odseljenih u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (73,7%). Najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (54,2%).
U ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2025. najveći su udio imali Grad Zagreb (18,3%), Splitsko-dalmatinska županija (11,0%) i Istarska županija (10,5%). Prema ukupnom broju osoba odseljenih iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvom je mjestu bio Grad Zagreb (21,1%), a slijedile su Zagrebačka županija (8,5%), Istarska županija (8,3%) te Splitsko-dalmatinska županija (8,3%).
Unutarnja migracija
U 2025. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 73 838 osoba.
Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,7%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,3%.
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2025., najviše osoba (40,8%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine 21,5% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2025. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Od ukupno 20 županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je sedam županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1 937 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je njih trinaest i Grad Zagreb, s tim da je najveći bio u Brodsko-posavskoj županiji (-522 osobe) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-463 osobe).
Ukupna migracija u 2025.
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2025. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imali su Zagrebačka županija (3 475 osoba) i Istarska županija (3 275 osoba). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Sisačko-moslavačka županija (-558 osoba) i Brodsko-posavska županija (-205 osoba).
Fenix-magazin/SČ
