Neposredno prije nacionalnog Dana upozoravanja, koji se održava u četvrtak (11. rujna u 11 sati), postaje jasno: Njemačka mora postati otpornija na krize.
S obzirom na sve veće prijetnje od prirodnih katastrofa, međunarodnih sukoba poput rata u Ukrajini i moguće napade na kritičnu infrastrukturu, Ministarstvo unutarnjih poslova pod vodstvom Alexandera Dobrindta (CSU) planira opsežnu modernizaciju sustava civilne zaštite.
Do 2029. godine planira se uložiti deset milijardi eura u sustave upozorenja, skloništa i moderna vozila. Bio bi to najveći val modernizacije u ovom sektoru u posljednjih nekoliko desetljeća.
U središtu planova je „Pakt za zaštitu stanovništva“. Planirano je ponovno uvođenje sirena na nacionalnoj razini, proširenje digitalnih sustava upozorenja i povećanje broja operativnih skloništa. U plan su uključena i nova vozila za spasilačke službe i civilnu zaštitu.
Ministar unutarnjih poslova Dobrindt želi snažno ulaganje u zaštitu stanovništva
Prema pisanju Bilda, planira se godišnje izdvojiti do 900 milijuna eura dodatnih sredstava. Tim novcem bi se trebale postaviti nove sirene, unaprijediti mobilni sustavi upozorenja te proširiti i modernizirati javna skloništa – uključujući podzemne garaže, stanice podzemne željeznice i podrume javnih zgrada kao moguće sigurne lokacije.
Ministarstvo također planira nabaviti 1.500 novih vozila, uključujući vozila za gašenje požara, vozila hitne pomoći, mobilne zapovjedne centre i tešku opremu. Planirano je i češće provođenje zajedničkih vježbi hitnih službi, Crvenog križa, civilne zaštite (THW), hitne pomoći i vojske. Osim toga, trebala bi se proširiti digitalna krizna komunikacija između raznih operativnih jedinica.
Njemačka kasni s izgradnjom skloništa
Trenutačno postoji samo 579 javnih skloništa za oko 480.000 ljudi u cijeloj zemlji. Nakon završetka Hladnog rata, tisuće bunkera su zatvoreni, a mnoge sirene demontirane. No s obzirom na nove prijetnje – poput ekstremizma i hibridnih napada – planira se ponovno otvaranje ili izgradnja novih skloništa.
Predsjednik Saveznog ureda za civilnu zaštitu (BBK), Ralph Tiesler, još je ljetos zatražio veća ulaganja u izgradnju skloništa. „Nove bunkerske građevine s vrlo visokim sigurnosnim zahtjevima iznimno su skupe i vremenski zahtjevne“, izjavio je za Süddeutsche Zeitung. Zbog toga se razmatra mogućnost da se postojeća infrastruktura, poput tunela i podzemnih garaža, opremi ležajevima, hranom i sanitarnim čvorovima. Put do tih skloništa trebao bi biti označen putem znakova i aplikacija.
Raspravlja se i o tome da se općine snažnije uključe – jer mnoge raspolažu s prostorima koji bi uz malo ulaganja mogli poslužiti kao skloništa. U planove se žele uključiti i privatni vlasnici nekretnina, posebno oni s podrumima ili podzemnim garažama.
Nacionalni Dan upozoravanja 11. rujna: test sirena i aplikacija
U četvrtak, 11. rujna 2025., diljem Njemačke održava se nacionalni Dan upozoravanja. U 11 sati će se simultano aktivirati razni sustavi upozorenja u svim saveznim pokrajinama – sirene, poruke putem Cell Broadcast sustava na mobitelima, radio obavijesti te aplikacije za upozorenja poput NINA ili Katwarn.
Cilj tog dana je testiranje tehničkih sustava i povećanje svijesti stanovništva o ispravnom ponašanju u kriznim situacijama.
Postoje dvije glavne sirenske poruke:
· Minutni isprekidani ton označava opasnost i upućuje ljude da uključe radio ili aplikacije za upozorenje.
· Jednoličan ton u trajanju od jedne minute označava kraj opasnosti (odjava).
Za provedbu i upravljanje upozorenjima odgovorne su katastofalne službe svake savezne pokrajine, što može uzrokovati regionalne razlike u izvedbi.
I kancelar Merz planira reformu: Nacionalno vijeće za sigurnost
Njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) također ističe važnost jačanja sustava civilne zaštite. Tijekom posjeta DRF zračnoj hitnoj pomoći, pohvalio je rad hitnih službi i humanitarnih organizacija:
„Ovdje se Njemačka pokazuje u najboljem svjetlu. Postavljamo nove standarde.“
Merz je također predstavio novo Nacionalno vijeće za sigurnost, koje će koordinirati rad vlade, saveznih pokrajina, općina i hitnih službi u pitanjima zaštite stanovništva. Po prvi put bi se civilna, vojna i krizna zaštita centralno usklađivale.
No kritičari upozoravaju da je planirani raspored izuzetno ambiciozan, a nedostatak kvalificiranog kadra u hitnim službama mogao bi usporiti napredak.
Fenix-magazin/IK
