Objavljeni su dobitnici hamburške stipendije ljudima koji planiraju “ne raditi ništa” kao demonstraciju protiv pritisaka modernog društva, nakon što su pristigle prijave iz cijelog svijeta.
Među podnositeljima zahtjeva za nagradu bili su i brazilska aktivistica koja je planirala sakupljati plastični otpad u svom selu, televizijski reporter koji je želio prestati objavljivati negativne vijesti četiri tjedna i američki pastor koji želi prestati mrziti.
Svjetski odgovor na stipendiju za ništa pokrenulo je Sveučilište likovnih umjetnosti u Hamburgu (Hochschule für bildende Künste Hamburg), a za što je osigurana jednokratna isplata od 1.600 eura, iznenadio je inicijatora projekta Friedricha von Borriesa.
“Stvarno sam sretan”, rekao je Borries u četvrtak. “Cilj stipendije je propitivanje mehanizama razmišljanja temeljenog na postignućima i poziva ljude da razmisle o tome kako se njihova stvarnost povezuje s klimatskim promjenama i društvenim i političkim strukturama.”
Od oko 2.900 prijavljenih iz 70 zemalja, žiri je odabrao tri pobjednice , sve žene i sve iz Njemačke.
Njihovi projekti i svi ostali radovi mogu se pogledati do 18. srpnja u Muzeju za umjetnost i obrt (Museum für Kunst und Gewerbe Hamburg) u sklopu izložbe „Škola bez posljedica. Vježbe za drugačiji život ”.
Za troje pobjednika “ništa ne raditi” značilo je raditi bez nečega što bi za njih imalo socijalne ili financijske posljedice.
Jedna od dobitnica, muslimanska feministica Hilistina Banze, rekla je: “Neću nositi maramu tjedan dana.”
Savjetnica za integraciju iz Hamburga, želi pokazati svoju kosu dugu tri milimetra, i tako se istovremeno suprotstaviti nekoliko klišeja. Pritom se 31-godišnjakinja – kao i mnogi drugi podnositelji zahtjeva – želi suočiti s očekivanjima koja moderno društvo polaže na žene.
Žiri je rekao da je impresioniran “radikalnošću i složenošću eksperimenta i znatiželjan je vidjeti što Hilistina Banze doživljava kao žena, muslimanka i feministica”.
Druga pobjednica, Mia Hofner, studentica iz Kölna, planira ne generirati korisne osobne podatke o sebi dva tjedna.
U praksi to znači da se ne upotrebljava pametni telefon, ne provjerava e-pošta, ne koristiti internetsku mrežu – sve aktivnosti bez kojih su mnogi drugi podnositelji zahtjeva htjeli raditi jer troše previše energije, opterećuju društvene odnose i navode ih na iskušenje.
Na kraju, Kimberley Vehoff, specijalistica za prehrambenu tehnologiju iz Bad Fallingbostela u Donjoj Saskoj, odustat će od posla jer njezini socijalni odnosi trpe u rotirajućim ranim, kasnim i noćnim smjenama na kojima je ona dužna raditi.
“Kimberley Vehoff govori u ime mnogih od nas kada izražava temeljno nezadovoljstvo ekonomskim ograničenjima i pritiskom koji nam suvremeno društvo postavlja”, rekla je Tulga Beyerle, članica žirija i direktorica MK&G.
“Živimo u vremenu u kojem smo osposobljeni za uspjeh. Sve što radimo trebalo bi biti što je moguće posljedičnije ”, kaže Borries. “Ali ovaj način razmišljanja doveo je do ekološke i socijalne krize u kojoj danas živimo i zbog koje pati mnogo ljudi.”
“Zato mislim da je važno barem kritički preispitati ovaj put i zapitati se kako bi život izgledao tako da nema negativnih posljedica za druge.“ zaključio je Borries.
Fenix-magazin/IM
