– Situacija u industriji je neizvjesna, rekao je Michael Gilka generalni direktor Savezne udruge srednjih građevinskih poduzeća (BVMB).
Pritom Gilka ne misli na vrtoglavi skok cijena građevinskog materijala, kratkoročne rezove subvencija i nagli rast kamata. Umjesto toga, predstavnik industrije govori o nedostatku kvalificiranih radnika.
U prvom kvartalu 2022. bilo je rekordnih 1,74 milijuna otvorenih radnih mjesta. Savezni ministar rada Hubertus Heil stoga radi na novom imigracijskom zakonu. Čelnik parlamentarne skupine Christian FDP-a Dürr već poziva na dopuštanje velike imigracije stranih radnika.
Prema projekcijama Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), trenutno je u građevinarstvu slobodno oko 205.000 radnih mjesta. – Građevinarstvo ne treba primarno nekvalificirane radnike, već hitno treba kvalificirane radnike i stručnjake, opisuje Gilka i poziva političare da, primjerice, olakšaju pitanje useljavanja, ali i poticajima kako bi školovanje u trgovačkim zanimanjima bilo privlačnije.
Jer BVMB već dugo vidi opasnost za ambiciozne ciljeve vlade semafora u tranziciji mobilnosti, prometa i energije, kao i planove za klimatski prihvatljive obnove. Prema udruzi, 400.000 stanova godišnje koje je obećala savezna ministrica gradnje Klara Geywitz (SPD) samo su pusta želja.
-Jednostavno nema dovoljno ljudi koji bi ih mogli izgraditi, upozorava Gilka.
Političari konačno moraju shvatiti da manjak kvalificiranih radnika paralizira građevinsku industriju.
-A ta spoznaja ne bi trebala doći tek kad velik broj akademika odjednom godinama mora čekati da im se popravi krov, poploča dvorište ili izgradi kuća, nešto se mora brzo dogoditi, žali se čelnik udruge.
Pogotovo jer su srednje tvrtke koje zastupa već sada pod pritiskom. Stručnjaci zbog nedostatka radne snage očekuju čak i stečajeve. I ne samo u građevinarstvu.
-Sve veći nedostatak radne snage dovodi prve tvrtke u ekonomske poteškoće, izvještava Christoph Niering, stečajni upravitelj i predsjednik strukovne udruge stečajnih upravitelja u Njemačkoj (VID). Jer bez dovoljno osoblja, narudžbe se ne mogu obraditi i usluge se ne mogu pružiti.
Nema kuhara
U VID-u su pogođeni gotovo svi gospodarski sektori, ali prije svega kadrovski intenzivni sektori.
-Tržište rada posljednjih se godina razvilo u tržište zaposlenika. Stoga se moramo oprostiti od poslovnih modela koji se oslanjaju na slobodnu dostupnost velikog broja jeftinih radnika, kaže Niering. Tim više što će demografske promjene intenzivirati razvoj.
-Neće biti moguće popuniti radno mjesto tako brzo i u tolikom broju jer će tvrtke izgubiti zaposlenike u sljedećih nekoliko godina, predviđa Niering.
A to ne može funkcionirati na duge staze. Sam Niering već vodi prve slučajeve nesolventnosti u kojima je nedostatak radnika barem jedan od razloga bankrota. Jedan slučaj, primjerice, tiče se većeg ugostiteljskog obrta kojem nedostaje nekoliko kuhara i posluge.
Drugi stečajni upravitelji potvrđuju ovaj trend. Ovih dana naši članovi sve učestalije javljaju o tvrtkama koje su zbog nedostatka radnika otišle u stečaj, kažu u VID-u.
Riječ je o poduzećima, posebno u ugostiteljstvu ili hotelijerstvu, koja su već dulje vrijeme aktivna, ali imaju potrebu za kadrom koja se jednostavno više ne može zadovoljiti.”No, pogođeni ne žele doći do izražaja niti se pokazati javno.
I kreditna agencija Creditreform primijetila je da se uzroci stečajnih postupaka pomiču. Financijski stres već je velik za mnoge tvrtke s obzirom na koronakrizu, visoke cijene energije i probleme u opskrbnom lancu.
– Nedostatak kvalificiranih radnika, koji trenutno ima nezapamćen učinak, sada ubija neke tvrtke, kaže Patrik-Ludwig Hantzsch, voditelj ekonomskih istraživanja u Creditreformu. Također vidi prvenstveno pogođenu gastronomiju i hotelijerstvo.
Nedostatak kvalificiranih radnika neće nestati za nekoliko mjeseci
-Manjak osoblja u ugostiteljstvu je već doveo do kraćeg radnog vremena ili smanjenih jelovnika. Međutim, takva ograničenja povećavaju rizik od insolventnosti jer dovode do pada prodaje dok fiksni troškovi ostaju visoki, objašnjava Hantzsch. To je tvrtkama podnošljivo nekoliko mjeseci. Ali ne zadugo jer manjak kvalificiranih radnika neće nestati za nekoliko mjeseci, a problem se ne može riješiti ni novcem. Naravno, poslodavci mogu platiti više, ali samo postojećem osoblju. No, nedostaje radnika.
Creditreform stoga očekuje odgovarajuće učinke – najkasnije u prvoj polovici 2023. Nedostatak osoblja postat će pravi pokretač nelikvidnosti u nadolazećim mjesecima, predviđa Hantzsch i osim ugostiteljstva, vidi i sektore poput kao što su maloprodaja, logistika ili skrb kao posebno ugroženi.
Ova opasnost ne dovodi u pitanje Njemačko udruženje hotela i restorana (Dehoga). Kadrovski problem je u ovom trenutku prevelik. Direktorica Ingrid Hartges procjenjuje da postoji oko 80.000 slobodnih radnih mjesta diljem zemlje. Iako ona usko grlo među zaposlenicima vidi samo kao krizni faktor.
-Nekoliko je čimbenika uvijek odgovorno za nesolventnost i zatvaranje poduzeća. Nakon 30 gubitaških mjeseci pandemije, tvrtke se ponovno suočavaju s ekstremnim izazovima. Mnogi više nemaju rezervi, ali imaju visoke kreditne obveze. I to u vrijeme naglog rasta cijena energije, hrane i pića.
Ugostiteljstvu prijeti treća godina zaredom s gubicima
Istina je da su Nijemci proteklih mjeseci ipak vrlo rado izlazili. A turističke regije također izvještavaju o dobro popunjenim hotelima i restoranima. Međutim, sveukupno, industrija je još uvijek znatno ispod razine prije krize, što pokazuju trenutni podaci Saveznog zavoda za statistiku. U razdoblju od siječnja do lipnja cjenovno usklađeni gubici u prodaji iznosili su 22,1 posto u odnosu na prošlu godinu prije krize, 2019.
A najteže vrijeme tek dolazi. S jedne strane, visoka inflacija sve više dovodi do smanjenja potrošnje.
-S druge strane, korona mjere ponovno prijete. A prošle zime, unatoč otvorenim operacijama između studenog 2021. i ožujka 2022. doveli bi do pada prodaje u prosjeku za 30 posto, kaže Hartges.
Polugodišnja bilanca pokazuje da ugostiteljstvu prijeti treća godina zaredom s gubicima. Brige i egzistencijalne potrebe poduzetnika stoga su velike. Hartges se stoga boji brojnih zatvaranja poslovanja.
Oni se tada ne pojavljuju ni u jednoj statistici nesolventnosti. Slično je bilo i proteklih godina i mjeseci. Krajem 2020. godine, primjerice, u Njemačkoj je bilo oko 25.000 poreznih obveznika manje u ugostiteljskoj industriji nego u istom razdoblju prošle godine, izvještava Dehoga pozivajući se na statistiku poreza na promet. Prema podacima Creditreforma, broj stečajeva u ugostiteljstvu bio je samo 1.501.
Slično bi trebalo biti i u drugim sektorima. Barem tako sumnjaju i u Creditreformu i u VID-u. A broj korporativnih stečajeva i dalje je relativno nizak. U srpnju je, primjerice, bio 4,2 posto manji nego u prethodnom mjesecu, objavio je Savezni zavod za statistiku na temelju preliminarnih podataka.
I u lipnju je također bio minus od 7,6 posto. U svibnju su brojke ponovno porasle u odnosu na isti mjesec prošle godine, čak 11,3 posto. Prema statistici, od 1.242 stečaja najviše je bilo u građevinarstvu, a zatim u trgovini na malo.
Fenix-magazin/MD
