Krajem lipnja, rekordni toplinski val pogodio je Njemačku. Strahove da je mnogo ljudi podleglo vrućini potvrdili su u četvrtak podaci o smrtnosti Instituta Robert Koch (RKI), prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
RKI procjenjuje da je 5.100 ljudi umrlo od posljedica vrućine tijekom vrućeg razdoblja. Do tada, od početka travnja do 21. lipnja, vrućina je odnijela 810 života, gotovo sve u lipnju.
Sljedećeg dana počeo je toplinski val. Do 28. lipnja meteorolozi su zabilježili niz toplinskih rekorda. U tim, najtoplijim danima promatranog dvotjednog razdoblja, od vrućine je umrlo 4.310 ljudi.
Prosjek smrtnih slučajeva zbog vrućine u dva tjedna sredinom godine iz razdoblja 2023.-2025. iznosi 2.900, prema RKI-ju.
Najugroženiji su najstariji građani
Obično vrućina najteže pogađa najstarije ljude. RKI procjenjuje da je u dva tjedna do 6. srpnja od vrućine umrlo 2.950 ljudi starijih od 85 godina i 1.350 u dobnoj skupini od 75 do 84 godine.
Umrlo je oko 300 ljudi mlađih od 65 godina.
Stopa smrtnosti obično je znatno veća u toplijim ljetnim tjednima s prosječnim temperaturama iznad 20 stupnjeva.
Za usporedbu, noć 27. lipnja bila je najtoplija ikad zabilježena. Tih je dana temperatura na nekoliko mjesta u Njemačkoj premašila 41 stupanj, a najmanje 46 postaja zabilježilo je temperature iznad 40 stupnjeva.
Kako se računa stvarni broj žrtava vrućine?
“U slučajevima toplinskog udara, vrućina je izravni uzrok smrti”, rekao je RKI. U većini slučajeva uzrok je kombinacija vrućine i postojećih zdravstvenih problema.
Zbog toga se vrućina obično ne navodi kao uzrok smrti, pa RKI broj smrtnih slučajeva od vrućine izvodi na temelju podataka Destatisa o smrtnim slučajevima i meteoroloških podataka Nacionalne meteorološke službe.
Destatis je u razdoblju najveće vrućine, za tjedan od 22. do 28. lipnja, zabilježio 6.800 smrtnih slučajeva, što je iznad višegodišnjeg prosjeka.
Njemačka zaklada za zaštitu pacijenata ukazuje na povećane stope smrtnosti u domovima za starije i nemoćne i bolnicama, naglašavajući da mnogi od tih objekata nisu opremljeni za novu klimu.
„Mnogi nemaju ni najosnovniju, vanjsku zaštitu i svaki program zaštite pacijenata završava tamo gdje je potrebno neko ulaganje“, rekao je predsjednik zaklade Eugen Brysch.
Prema njegovoj procjeni, država bi morala izdvojiti 30 milijardi eura za program zaštite klime zdravstvenih i staračkih ustanova.
Fenix-magazin/MMD/dpa
