Savezni ministar zdravstva Karl Lauterbach izjavio je da svaki treći tražitelj azila pati od psihičkih problema. Prijeti li nam kriza nasilja? I što bi bila odgovarajuća reakcija: terapeuti za sve?
Savezni ministar zdravstva Karl Lauterbach istaknuo je da svaki treći tražitelj azila pati od psihičkih problema. Rješenje bi moglo biti u povećanju broja terapeuta, stvaranju guste mreže socijalnih radnika, liječnika i psihijatrijskog osoblja koje bi pružalo podršku svima koji pokazuju znakove psihičkih smetnji.
Vanessa Vu, urednica “Zeit Online”, izrazila je zabrinutost nakon krvavog incidenta u Aschaffenburgu. – Imamo ljude u nevolji, očito psihički problematične, koji nisu dobili potrebnu pomoć kako bi spriječili takve postupke kakav je bio u Aschaffenburgu. To je jednostavno vrlo uznemirujuće, rekla je.
Istaknula je da se mora postaviti pitanje zašto su to uvijek mladi muškarci koji posežu za oružjem ili, kako je rekla s obzirom na status izbjeglice – “očajni mladi muškarci”.
Sociolog: Muškarci su problem
Jedna od mogućnosti bila bi staviti sve muškarce pod nadzor. Sociolog Andreas Kemper istaknuo je da nije riječ o podrijetlu ili ideološkim uvjerenjima, već o spolnoj pripadnosti. – Uvijek su muškarci ti koji se osjećaju ovlaštenima nasumično ubijati. Bilo da su Šveđani, Afganistanci ili Nijemci: To je problem, rekao je Kemper.
Stroža granična kontrola
Još jedan prijedlog je uvođenje strožih graničnih kontrola, što podržava kandidat za kancelara CDU-a. Umjesto da se dopusti ulazak svakome tko zatraži azil, u budućnosti bi se moglo pažljivije pratiti tko zapravo ulazi u zemlju. To ne bi spriječilo nasilne radnje izbjeglica koje su već u zemlji, ali bi smanjilo vjerojatnost da se poveća broj ljudi koji se ne mogu prilagoditi životu u Njemačkoj. Međutim, ovaj je prijedlog, naravno, vrlo kontroverzan.
Psihološka skrb za tražitelje azila: Općine suočene s velikim izazovima
Nakon nedavnih događaja, posebno nakon incidenta u Münchenu, naglašena je potreba za većim ulaganjima u prevenciju, budući da je počinitelj imao posttraumatski stresni poremećaj. Općine će se suočiti s velikim izazovima u osiguravanju psihološke skrbi.
Lauterbach je istaknuo da svaki treći izbjeglica pati od psihičkih problema, što je ogroman broj. Samo prošle godine Njemačka je primila 250.000 tražitelja azila, uz 2,7 milijuna koji su došli od 2015. godine. Ako trećina od njih treba liječenje, radi se o gotovo milijun ljudi.
Nedostatak terapeuta
Postoji ozbiljan nedostatak terapeuta. Čak i akutni slučajevi čekaju na pomoć zbog nedostatka stručnog osoblja. Savez psihoterapeuta procjenjuje da trenutno nedostaje oko 7.000 terapeutskih mjesta. Troškovi su također ogromni, što može izazvati nezadovoljstvo građana.
Političke reakcije i društveni odgovori
U lijevo-orijentiranim krugovima postoji iznenađujuće strpljenje kada je riječ o afganistanskim počiniteljima nasilja. Kritičari smatraju da se migranti koriste kao projekcijska ploha za društvene probleme, a romantizira se ideja o “plemenitom divljaku” koji živi u skladu s prirodom. Međutim, stvarnost je daleko od te idealizirane slike.
Ekonomski učinci migracije
Ne kontrolirani imigracijski valovi imaju i ekonomske posljedice. Njemačka će ove godine potrošiti gotovo 50 milijardi eura na tzv. “Bürgergeld”, pri čemu polovica korisnika nema njemačko državljanstvo. Dodatni troškovi uključuju smještaj, zdravstvenu skrb, škole, vrtiće i azilne postupke.
Kao što je Michael Kyrath, otac žrtve napada nožem u Brokstedtu, rekao u emisiji “Markus Lanz”: “Ono što nas sve povezuje je uvijek isti profil počinitelja, isti alat, isti tijek događaja i isti motivi. Na kraju čujemo iste fraze koje slušamo godinama – političari obećavaju, ali ništa se ne događa.”
Pitanje je hoće li se situacija promijeniti ili ćemo nastaviti svjedočiti istim obrascima nasilja i nedostatku odgovarajućih mjera.
Fenix-magazin/MD
