Broj dozvola za tržište rada koje je izdala Agencija za zapošljavanje u Njemačkoj povećao se za 140 posto od 2021. – dosegnuvši preko 521.000 u 2025. To također predstavlja značajan porast od 17 posto u usporedbi s prethodnom godinom.
„Dozvolama za tržište rada štitimo standarde na njemačkom tržištu rada i za njemačke i za strane radnike. Osiguravanjem jednakih uvjeta rada podržavamo prihvaćanje imigracije kvalificiranih radnika. Obrađujemo oko 99 posto zahtjeva u roku od 14 dana, pod uvjetom da su dokumenti za prijavu potpuni. Čak i kada je trebalo zatražiti dodatne dokumente, uspjeli smo to učiniti u 82 posto slučajeva. Agencija za zapošljavanje brz je i pouzdan igrač u složenim imigracijskim postupcima; mi nismo usko grlo“, kaže Vanessa Ahuja, članica Izvršnog odbora za međunarodno poslovanje u Agenciji za zapošljavanje.
Tri četvrtine izdanih dozvola za tržište rada
U 2025. godini Savezna agencija za zapošljavanje izdala je ukupno 521 000 dozvola za tržište rada. To predstavlja dobar porast od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je broj odobrenja iznosio 446.000.
Više od tri od četiri odobrenja odnosilo se na namjeravano zapošljavanje u okviru imigracije kvalificiranih radnika. Nešto manje od 24 posto dozvola za tržište rada dobilo je potencijalno osoblje s izbjegličkom pozadinom. To su uglavnom tražitelji azila ili oni s toleriranim boravkom.
U 2025. godini Agencija za zapošljavanje morala je odbiti otprilike 134.000 zahtjeva jer, na primjer, nisu bili ispunjeni zakonski propisani uvjeti rada. Iskorištena kvota prema takozvanoj Uredbi o zapadnom Balkanu također je značila da se veliki broj dozvola za tržište rada nije mogao odobriti.
U kojim profesijama žele raditi ljudi iz trećih zemalja?
Najveća skupina zanimanja, sa 78.000 dozvola za tržište rada, je za medicinske sestre. Dobrih 70.000 odobrenja odnosi se na profesije u logistici, poput dostave ili skladištenja.
Gotovo 45.000 su kuhari u širem smislu, a dobrih 38.000 su uslužno osoblje u ugostiteljstvu.
Pojašnjenje uvjeta i postupaka za pristup tržištu rada
Prema imigracijskom zakonu, imigracijske vlasti izdaju radne dozvole stranim državljanima izvan Europske unije. Za to im je općenito potreban pristup tržištu rada od Agencije za zapošljavanje. Pristup tržištu rada ne znači nužno da će uslijediti i ostanak u Njemačkoj.
Nadalje, statistika broji zahtjeve, a ne pojedince. Stoga se može pretpostaviti da je broj podnositelja zahtjeva manji od broja zahtjeva. Građanima EU-a nije potrebna radna dozvola. Isto vrijedi i za izbjeglice čiji su zahtjevi za azil odobreni.
Agencija za zapošljavanje može odobriti zahtjeve samo ako uvjeti rada za strane radnike iz trećih zemalja nisu manje povoljni u trenutku zapošljavanja od uvjeta rada za domaće radnike na usporedivom položaju.
Fenix-magazin/SČ
