Ako poslodavac radnicima isplaćuje iznos ispod minimalne satnice, radnici u Njemačkoj ga mogu tužiti retroaktivno za tri godine rada. Savjet možete potražiti od odvjetnika, sindikata ili radničkog vijeća, navode njemački mediji.
Radnici mogu i anonimno prijaviti tvrtke “Financijskoj kontroli rada na crno”. Internetska stranica carine nudi tražilicu za pronalaženje nadležnog ureda. Odgovorno tijelo je ono koje se nalazi u blizini dotičnog radnog mjesta – ne u blizini radnika.
Linija za pomoć
Savezna vlada također nudi telefonsku liniju na kojoj se možete informirati o svojim pravima vezanim za minimalnu satnicu.
Dostupna je na broj 030/60280028 od ponedjeljka do četvrtka između 8 i 20 sati. Radnici ove linije smiju davati opće informacije, ali ne i pravne savjete.
Koje su posljedice kršenja zakona o minimalnoj satnici?
Osnovno pravilo glasi: ako ne postoji pravo na minimalnu satnicu u određenoj poslovnoj grani, uvijek se mora isplatiti opća minimalna satnica. Carina daje pregled uvjeta rada prema kolektivnim ugovorima.
Ako poslodavac prekrši ove zahtjeve Zakona o minimalnoj satnici, kazne se mogu kretati od 200 eura do 500.000 eura.
Ovdje je bitna učestalost, namjera i suradnja s vlastima, tzv. dužnost suradnje. Kršenje zakonskih obveza kontrole, kao što je dokumentiranje radnog vremena, može rezultirati kaznom do 30.000 eura.
Za kazne veće od 200 eura provodit će se i upis u Središnji trgovački registar. Tvrtke koje dobiju kaznu od 2.500 eura ili više mogu biti privremeno isključene iz natjecanja za javne nabave, građenje ili ugovore o uslugama.
Prema Zakonu o socijalnom osiguranju, ako poslodavac naknadno zahtijeva isplatu zadržane minimalne satnice, on ili ona također moraju platiti i udio poslodavca i radnika u doprinosima za socijalno osiguranje.
Fenix-magazin/SČ