Ako se zaposlenik razboli od Covid-19, u poduzeću se moraju poduzeti mjere predostrožnosti. No, smije li šef reći tko se točno zarazio virusom korone?
Ako se za zaposlenika sumnja da ima infekciju Covid-19, trebali bi ga odmah poslati kući, savjetuje Njemačko zakonsko osiguranje od nezgode (DGUV).
Ako se dijagnoza potvrdi, moraju se identificirati kontakt osobe, radne prostorije moraju biti dobro prozračene, a radne površine poput stolova, tipkovnica ili telefona moraju biti temeljito očišćene ili dezinficirane. I sam bolesni zaposlenik mora biti u karanteni kod kuće 14 dana.
Evo još nekih pitanja i odgovora koje je Fenix-magazin.de izabrao iz njemačkih medija na ovu temu.
Ali smije li direktor reći drugim kolegama ili čak cijeloj tvrtki koji je zaposlenik bolestan od COVID-19?
Prema riječima Stefana Brinka, državnog povjerenika za zaštitu podataka i slobodu informacija u Baden-Württembergu, svaki bi nadzornik to trebao pažljivo razmotriti.
Osobe za kontakt – poput kolega koji sjede zajedno u istom uredu – morali bi biti pronađeni, informirani i moguće izolirani.
No, „izloženi“ bolesnici s Covid-19 riskiraju da budu dugoročno stigmatizirani. Stoga bi šefovi trebali izbjegavati davati imena bolesnog zaposlenika ili se obratiti zdravstvenim vlastima za pomoć.
No, postoji jedna iznimka i to: “Ako se kolege mogu zaštititi samo imenovanjem njihovih imena”, piše pravni portal e-recht24.de citirajući stručnjaka za zaštitu podataka.
Kad se ljudi žale na simptome bolesti koji ukazuju na infekciju SARS-CoV-2, poznatom i kao Covid-19, oboljelima se obično savjetuje da ostanu kod kuće. Karantenu često nalaže zdravstveni odjel, na primjer ako ste u zadnjih 14 dana imali kontakt s laboratorijski potvrđenim pacijentom COVID-19.
Naložena karantena: tko dobiva bolovanje?
Zapravo, ovisi o tome je li osoba bolesna i žali li se na simptome kao što su curenje iz nosa, vrućica ili blaga upala grla ili ne. Prema Nacionalnom udruženju liječnika zakonskog zdravstvenog osiguranja (KBV), liječnik može izdati potvrdu o nesposobnosti za rad u slučaju simptoma. Zaposlenik to onda može upotrijebiti za prijavljivanje bolovanja svom poslodavcu.
Međutim, ako je zaposlenik bez simptoma, liječnik ne smije izdati bolovanje odnosno AU potvrdu( Arbeitsunfähigkeitsbescheinigung)
– čak i ako je pacijent imao pozitivan test na Coronu.
„U tom slučaju, kontinuirano isplaćivanje naknade od strane poslodavca osigurava se naknadom prema Zakonu o zaštiti od infekcija. U tu svrhu pacijent podnosi službenu obavijest o karantenskom nalogu poslodavcu ”, piše KBV.
Prema KBV-u, situacija je drugačija ako se zaposlenik koji je do sada bio bez simptoma razboli tijekom karantene: od tog trenutka zapravo postoji nesposobnost za rad zbog bolesti i potrebna je potvrda AU od liječnika.
Kolika je plaća tijekom karantene?
Zaposlenici u karanteni od poslodavca dobivaju naknadu jednaku njihovoj neto plaći. Troškove za to poslodavcu će nadoknaditi nadležni zdravstveni odjel u skladu sa zakonom o prevenciji i suzbijanju zaraznih bolesti. Tijekom prvih šest tjedana karantene. Nakon toga zaposlenici dobivaju isplatu na temelju iznosa naknade za bolest na koju imaju pravo.
Obveze za mirovinu, zdravstvenu zaštitu, dugotrajnu njegu i osiguranje od nezaposlenosti i dalje ostaju, međutim, prema KBV-u, doprinose (i poslodavca i zaposlenika) plaća odgovarajuća savezna država.
Bolovanje zbog prehlade: ponovno moguće zatražiti telefonom do 31. prosinca 2020.
Ne morate biti u karanteni, ali imate simptome prehlade? Tada možete telefonom zatražiti da vam liječnik odobri bolovanje . Naime ta odluka je na snazi od 19. listopada do 31. prosinca 2020. a donesena je u svrhu rasterećenja liječničkih ordinacija. To je odlučio Saveyni zajednički odbor za zdravstvenu zaštitu (G-BA) s obzirom na sve veći broj infekcija COVID-19 i nadolazeću sezonu prehlade i gripe.
Fenix-magazin/IM
