NJEMAČKA SE ZADUŽUJE 200 MILIJARDI EURA: Evo kako planiraju ublažiti krizu

Bundestag je u petak njemačkoj vladi dao zeleno svjetlo za zaduživanje za 200 milijardi eura izvan proračuna i stvaranje posebnog fonda za suzbijanje cijena energije i rasterećenje građana i gospodarstva.

Oporba je žestoko kritizirala zakon, opisujući fond kao “mačka u vreći”.

Zastupnici vladajuće koalicije prethodno su morali suspendirati “kočnicu duga”, odnosno ograničenja javnog zaduživanja ugrađena u ustav, prenosi dpa.

Tih 200 milijardi trebalo bi biti dovoljno za financiranje mjera do 2024. To uključuje ograničavanje cijene plina na dio privatne i industrijske proizvodnje, pokrivanje prosinačkog računa za plin za kućanstva i subvencioniranje računa za struju.

Prema prijedlogu stručnog povjerenstva, od ožujka bi kućanstva trebala dobivati ​​plin po organiziranoj cijeni do 80 posto vlastite prosječne potrošnje. Sve preko toga platit će na tržištu.

Od siječnja bi slična mjera trebala početi vrijediti i za velike industrijske potrošače, no sve to tek treba potvrditi.

Oporba se obrušila upravo na nepostojanje jasnog plana trošenja novca iz fonda, ocjenjujući da je Njemačka zadužena ne znajući za što točno.

Mathias Middelberg iz demokršćanskog bloka CDU/CSU rekao je da se obično prvo razmišlja što kupiti i koliko, a tek onda trči u banku po novac. Vlada očito radi suprotno, rekao je.

Novac iz fonda koristit će se i za ograničavanje cijene električne energije. Ujedno, ideja iz predloženih mjera je da se subvencije za električnu energiju financiraju iz ekstraprofita proizvođača, a iz fonda samo “na određeno vrijeme” u slučaju manjka.

Vlada još uvijek radi na mehanizmu rasterećenja potrošača električne energije po principu sličnom kao i za plin: povoljnija, subvencionirana cijena potrošnje do određene kvote, a zatim tržišna cijena.

U oba slučaja Vlada želi rasteretiti potrošače, ali ih ne potaknuti na veću potrošnju energije.

Dio fonda planira se za potporu tvrtkama u teškoćama zbog rata u Ukrajini – uključujući uvoznike plina koji su upali u cjenovni jaz kada je Rusija prekinula opskrbu i prisilila ih da pokriju svoje obveze puno skupljim plinom s otvorenog tržišta.

Iako je ministar financija Christian Lindner rekao da se druge mjere pomoći neće financirati iz posebnog fonda, očito kako bi se spriječili neki dodatni zahtjevi drugih ministarstava.

Ostaje sporno hoće li i građani koji se griju na lož ulje, pelete i druga goriva dobiti kakvu potporu.

Fenix-magazin/IK/dpa