Nakon napada Rusije na Ukrajinu mnogi Ukrajinci napuštaju svoje domove i bježe prema zapadu. Njemačka vlada se priprema na pružanje brze pomoći izbjeglicama, piše DW.
Samo dva sata leta i oko 1.300 kilometara je Ukrajina udaljena od Njemačke. Mnogi Ukrajinci strahuju po svoje živote jer je opravdana bojazan da ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava okupirati čitavu Ukrajinu. Stručnjaci u tom slučaju predviđaju da će stotine tisuća, možda i milijuna ljudi pokušati pobjeći iz ratom zahvaćenih područja. Ured Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) procjenjuje da je već u ovom trenutku preko 100.000 Ukrajinca napustilo svoje domove.
„Mi računamo s mnogim scenarijima”
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) je i prije ruske invazije nagovijestila da se Njemačka sprema za humanitarni izazov. Početkom ovog tjedna u Beču je rekla: “Vrlo smo budni i spremni za sve moguće scenarije.” I dalje: “Pripremamo se prije svega za potporu susjednim zemljama. To je prvi scenarij.” U četvrtak, prvog dana napada na Ukrajinu, je dodala: “Trenutno ne bilježimo nikakve veće pokrete izbjeglica u susjedne zemlje Ukrajine ili u smjeru Njemačke. Pružit ćemo veliku podršku pogođenim zemljama, posebno našoj susjedi Poljskoj, ako dođe do većih pokreta izbjeglica.”
No prema mišljenju Geralda Knausa, znanstvenika koji se bavi fenomenom migracija, Ukrajinci se, s obzirom na to da oni sada mogu lako ući u Europsku uniju i ostati tri mjeseca, neće zadržavati samo u susjednim zemljama: “Ono što se definitivno neće dogoditi je to da će izbjeglički pokreti ostati problem susjednih zemalja, jer Ukrajinci imaju pravo ući u EU bez vize i bez zahtjeva za azil. I mogu legalno putovati u bilo koju europsku državu.”
Isprva samo kretanja unutar Ukrajine
U Ukrajini živi 41 milijun ljudi. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, na temelju iskustava nakon ruske aneksije Krima 2014., mnogi stručnjaci pretpostavljaju da će većina izbjeglica isprva potražiti zaštitu u zapadnom dijelu Ukrajine. Tada će i izravni susjedi na zapadu, prije svega Poljska, vjerojatno biti cilj izbjegličkih kretanja.U Poljskoj već živi oko milijun Ukrajinaca, a postoje brojne obiteljske i prijateljske veze. Njemačka je Poljskoj već obećala humanitarnu pomoć. Ali zemlje poput Moldavije, Rumunjske i Slovačke također mogu postati odredišta za izbjeglice.
Ne smijemo zatvoriti granice
U Njemačkoj je “Pro Asyl”, organizacija za zaštitu prava izbjeglica, zahtijevala da se istočnim državama EU-a ne dopusti zatvaranje granica za izbjeglice iz Ukrajine: “To se također mora odnositi na tisuće tranzitnih izbjeglica koje su već pobjegle u Ukrajinu kako bi pobjegle od drugih sukoba. To su ljudi iz Sirije, Afganistana, Čečenije i Somalije”, navodi se u priopćenju za javnost. Mogućnost da ukrajinski građani uđu u EU bez vize, koja postoji od 2017., sada je vrlo važna, dodaje se.
Karl Kopp iz Pro Asyl je za DW rekao kako bi se i Njemačka morala pripremiti na direktni dolazak ljudi iz Ukrajine. “I u Njemačkoj moramo računati sa svime jer imamo potpuno novu situaciju. Moglo bi biti nekoliko tisuća ili nekoliko milijuna ljudi.” U Njemačkoj živi oko 130.000 ljudi ukrajinskih korijena koji bi sada mogli pokušati dovesti članove obitelji ili prijatelje. Kopp naglašava kako je Njemačka to u stanju. “Mi to možemo! Njemačka ima funkcionalan prihvatni sustav i sposobna je stvoriti smještajne kapacitete kroz suradnju saveznih s vlastima saveznih pokrajina.”
Savezne zemlje se pripremaju
Nekoliko saveznih zemalja već je obećalo brzu i nebirokratsku pomoć. Gradonačelnica Berlina Franziska Giffey (SPD) rekla je da glavni grad ispituje mogućnost pružanja hitnog smještaja. A pokrajina Mecklenburg-Prednje Pomorje, koja graniči s Poljskom, već je odlučila prestati vraćati ljude za Ukrajinu.
Gerald Knaus smatra da su to ispravni koraci, ali istodobno opisuje svoja iskustva nakon ruske aneksije Krima 2014.: “Kada je počeo rat u Ukrajini, broj interno raseljenih osoba popeo se na više od milijun ljudi u roku od nekoliko mjeseci. Ali broj zahtjeva za azil unutar EU-a iznosio je 2015. samo 20.000, a zatim je pao na 10.000.”
Knaus smatra da je nešto drugo važnije: “Ozbiljno shvatiti ono što je godinama obećavano: boriti se protiv uzroka bijega. Uzrok bijega je ruski napad.No sad se moramo zapitati jesmo li pokrenuli sve moguće mjere kako bi izvršili pritisak na Rusiju”.
Fenix-magazin/MMD/DW
