U Njemačkoj se ponovno rasplamsava rasprava o ukidanju jednog od državnih praznika. Ova tema dobiva sve više pažnje u kontekstu takozvane “jeseni reformi”, razdoblja u kojem političari sve češće govore o promjenama u zakonodavstvu i društvenim navikama.
Najnoviji prijedlog dolazi od Gitte Connemann, zastupnice iz redova Kršćansko-demokratske unije (CDU) i povjerenice njemačke vlade za srednja poduzeća. Ona je u podcastu „Table.Today“ predložila da se razmotri ukidanje Reformationstaga, praznika koji se obilježava 31. listopada u nekim dijelovima Njemačke.
Zašto baš Reformationstag?
Reformationstag (Dan reformacije) obilježava se 31. listopada, kao spomen na dan kada je Martin Luther 1517. godine navodno objesio svojih poznatih 95 teza na vrata crkve u Wittenbergu, čime je započela protestantska reformacija. Međutim, ovaj praznik nije ujednačen u cijeloj Njemačkoj. Slavi se samo u nekim sjevernim i istočnim saveznim zemljama – poput Schleswig-Holstein,Donje Saske, Bremena, Hamburga, Meklenburg-Zapadnog Pomorja, Brandenburga, Saska-Anhalta, Saske i Tiringije.
Uveden je kao stalni praznik tek 2017. godine, povodom 500. obljetnice Lutherove reformacije. U to je vrijeme jedan od ciljeva bio smanjiti neujednačenost između sjevernih i južnih dijelova zemlje – dok jug (poput Bavarske ili Baden-Württemberga) 1. studenog slavi blagdan Svih svetih (Allerheiligen), sjever i istok zemlje dobili su Reformationstag.
Connemann: „Crkve su prazne“
Gitta Connemann tvrdi da mnogi ovaj dan ne koriste na način koji bi trebao imati religiozno značenje. “Ja čak ponekad idem u crkvu – zamislite! I svaki put se iznenadim koliko su crkve prazne, bilo na Reformationstag, bilo na Veliki petak”, kazala je. Ipak, naglašava da Veliki petak za nju nije upitan jer ima duboko značenje za sve kršćane.
Smatra da ako Reformationstag više ne ispunjava svoju duhovnu svrhu, tada se opravdano može postaviti pitanje njegove potrebe kao neradnog dana. Prema njezinu mišljenju, vjerski praznici bi trebali služiti duhovnoj obnovi, a ne samo biti „još jedan slobodan dan“.
Šira ekonomska rasprava: Može li jedan dan promijeniti gospodarstvo?
Ova rasprava dolazi u trenutku kada se Njemačka bori s gospodarskom stagnacijom i traži načine kako povećati učinkovitost i produktivnost. Već ranije ove godine kancelar Friedrich Merz, također iz CDU-a, spomenuo je mogućnost ukidanja Pfingstmontaga (Duhovski ponedjeljak) kao potencijalnog dana koji bi se mogao ukinuti, upravo zato što uvijek pada na radni dan.
Ekonomisti su međutim podijeljeni. Prema podacima Instituta njemačkog gospodarstva (IW), jedan dodatni radni dan bi potencijalno mogao povećati njemački BDP za između 5 i 8,6 milijardi eura. Nasuprot tome, Institut za makroekonomiju i konjunkturna istraživanja (IMK) tvrdi da ukidanje praznika nema jasne ekonomske koristi. Profesor Sebastian Dullien, znanstveni direktor IMK-a, ističe da “jednadžba: manje praznika = više rasta” ne funkcionira. Takva logika, prema njemu, ne odgovara kompleksnosti moderne radne stvarnosti.
Što bi to značilo za radnike?
Predložene promjene izazivaju zabrinutost i među sindikatima i među radnicima. Dok neki smatraju da bi dodatni radni dan povećao produktivnost, drugi upozoravaju da prekomjerni rad i manjak odmora mogu imati negativne učinke na zdravlje i dugoročnu učinkovitost zaposlenika. Zanimljivo je da i neki poslovni ljudi izražavaju čuđenje zbog količine praznika u Njemačkoj. Prema izjavi Bertrama Brossardta iz Bavarskog udruženja poslodavaca, mnogi njegovi međunarodni kolege su iznenađeni što u Njemačkoj postoje neradni dani kao što su drugi dan Uskrsa ili Božića.
Što nas čeka?
Ukidanje državnog praznika nije jednostavan politički potez. Osim religijskih i kulturnih razloga, tu su i regionalne razlike i ekonomski argumenti. I dok neki političari i ekonomisti podržavaju ideju kao simbol spremnosti na reforme i modernizaciju, drugi smatraju da se time narušavaju temeljne društvene vrijednosti i ravnoteža između posla i odmora.
Gitta Connemann sažima dilemu riječima: “Moramo se zapitati – možemo li si još uvijek priuštiti određene stvari koje smo dosad uzimali zdravo za gotovo, ali koje koštaju radnu učinkovitost?” Ova izjava vjerojatno sažima osnovnu dilemu koja će se u mjesecima koji dolaze još intenzivnije raspravljati – što je važnije: slobodan dan ili gospodarski rast?
Fenix-magazin/DP/MMD
