Njemačka je izmijenila svoje propise o azilu u skladu s direktivom Europske unije: Postupak se ubrzava, kontrole se pooštravaju, a tražitelji azila mogu brže dobiti posao, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Na glasovanju u Bundestagu, članovi vladajuće koalicije kršćanskih demokrata i socijaldemokrata glasali su za promjene, dok je cijela oporba, Alternativa za Njemačku (AfD), Zeleni i Ljevica, bila protiv.
Zajednički europski sustav azila (CEAS) usvojen je u svibnju 2024. Države članice dužne su provesti promjene u skladu s CEAS-om do lipnja.
Reforma predviđa provjeru identiteta i pokretanje postupaka azila na vanjskim granicama EU za podnositelje zahtjeva iz zemalja s malom vjerojatnošću pozitivne odluke.
U slučaju odbijanja, državljani tih zemalja deportiraju se izravno s granice. Njemačka, u središtu Europe, moći će to primijeniti u zračnim lukama i lukama.
Postupci za osobe koje su već podnijele zahtjev u drugoj državi članici EU bit će ubrzani.
Rok za deportaciju u prvu zemlju ulaska se produžuje, čime se smanjuje mogućnost duljeg boravka ljudi skrivanjem i ponovnim ulaskom u postupak provjere.
Mehanizam solidarnosti EU omogućit će da se tražitelji azila iz država članica pod velikim pritiskom na vanjskim granicama, poput Grčke i Italije, rasporede u druge zemlje EU. Njemačka ove godine neće morati nikoga prihvatiti na toj osnovi zbog velikog broja izbjeglica iz Ukrajine.
Tražitelji azila u Njemačkoj moći će brže ući na tržište rada i u prihvatne centre. Djeca će moći krenuti u školu najkasnije dva mjeseca nakon podnošenja zahtjeva za azil.
Desničarska stranka AfD kritizirala je nove propise kao nedovoljne, ocjenjujući da i dalje ostavljaju prostor nereguliranim imigrantima da “varaju” sustav.
Zeleni su, s druge strane, ocijenili da je reforma prestroga, odnosno da su pravila stroža od onoga što EU zahtijeva.
Ljevica je upozorila da novi propisi “donose više kaosa, bijede i bezakonja”.
Broj zahtjeva za azil u Njemačkoj pada od sredine 2023. godine. Prošle godine broj prvih zahtjeva pao je na oko 113.000, u odnosu na gotovo 230.000 prethodne godine.
Pad se može pripisati strožim graničnim kontrolama unutar EU i padu Assadovog režima u Siriji.
Države članice EU-a prošli su tjedan finalizirale popis sigurnih zemalja podrijetla, uključujući Maroko, Tunis, Egipat, Kosovo, Kolumbiju, Indiju i Bangladeš.
To će omogućiti ubrzane deportacije iz svih država članica EU-a u te zemlje, nakon prethodne provjere zahtjeva.
Fenix-magazin/SČ/dpa
