Socijalna naknada građanski doplatak – Bürgergeld (uskoro će se zvati „Grundsicherung“ – “osnovna potpora dohotku”) namijenjen je pružanju privremene pomoći ljudima u teškim životnim situacijama. Međutim, istraživanje Zaklade Bertelsmann otkrilo je da više od polovice anketiranih primatelja građanskog doplatka u Njemačkoj ne traži posao, pišu njemački mediji.
Prema studiji koju je zaklada objavila u četvrtak, primatelji naknade su najčešće navodili mentalne ili kronične bolesti, kao i nedostatak odgovarajućih radnih mjesta, kao razloge zašto ne traže posao. Između travnja i lipnja anketirano je otprilike tisuću primatelja građanskog doplatka u dobi od 25 do 50 godina.
Kako je izvijestila Zaklada Bertelsmann u Güterslohu, 57 posto sudionika u svojoj je anketi izjavilo da u proteklom mjesecu nisu tražili novi posao.
Razlozi za netraženje posla
– 74 posto, ili oko tri četvrtine, ispitanika koji nisu aktivno tražili posao naveli su zdravstvene probleme.
– 49 posto, ili gotovo polovica, kao razlog je navelo “premalo prikladnih otvorenih radnih mjesta”.
Daljnji problemi:
– Četvrtina, ili 25,5 posto, ove skupine ispitanika izjavila je da se njihova financijska situacija neće poboljšati kao rezultat traženja posla.
– 22 posto, ili nešto više od petine, izjavilo je da su zauzeti brigom za djecu ili rodbinu.
– Jedanaest posto izjavilo je da se financijski snalaze s “povremenim poslovima”.
Što se treba promijeniti?
Prema tvrdnjama Zaklade Bertelsmann, 1,8 milijuna ljudi u Njemačkoj trenutno prima građanski doplatak, registrirani su kao nezaposleni i stoga se smatraju radno sposobnima.
Zaklada je rezultate protumačila kao dokaz potrebe za promjenom pristupa. “Ako kronične ili mentalne bolesti ne nude realnu šansu za integraciju na tržište rada, tada treba razmotriti prelazak s osnovne potpore za dohotak na prikladniji sustav potpore, poput socijalne pomoći ili invalidske mirovine”, objasnio je njihov stručnjak. Potreban je “konstruktivan pristup situaciji”.
Sveukupno, 45 posto svih anketiranih primatelja osnovne socijalne pomoći prijavilo je mentalne ili kronične bolesti.
Čak 43 posto izjavilo je da još nisu dobili ponudu za posao od centra za zapošljavanje. Njih 38 posto reklo je da do sada nisu bili uspješni u svojim pokušajima daljnjeg usavršavanja. Prema istraživanju, centri za zapošljavanje prvenstveno nude takvu obuku maturantima – rjeđe ženama, posebno onima s djecom.
Primatelji naknade ulažu malo vremena u traženje posla. Čak i među onima koji aktivno traže posao, studija je otkrila da većina ulaže “relativno malo” vremena u istraživanje otvorenih radnih mjesta. Samo šest posto na to troši 20 sati ili više tjedno. 26 posto ulaže do devet sati tjedno u traženje posla, navode njemački mediji.
Čak i među onima koji aktivno traže, studija je otkrila da većina ulaže “relativno malo” vremena u istraživanje otvorenih radnih mjesta. Prema zakladi, ciljana skupina studije bili su radno sposobni primatelji socijalne pomoći u dobi između 25 i 50 godina koji su primali socijalnu pomoć najmanje godinu dana i bili su nezaposleni ili aktivno tražili posao.
Fenix-magazin/SČ
