Sustav zakonskog zdravstvenog osiguranja u Njemačkoj ide prema deficitu od preko deset milijardi eura. Jedan prijedlog posebno teško pogađa obiteljsko osiguranje. Spor s njemačkom vladom dodatno pogoršava situaciju, pišu njemački mediji.
Sustav zakonskog zdravstvenog osiguranja ide prema deficitu od preko deset milijardi eura – a u ponedjeljak će stručna komisija koju je sazvala njemačka ministrica zdravstva Nina Warken (CDU) predstaviti svoje dugo očekivane prijedloge reformi. Za otprilike 75 milijuna ljudi sa zakonskim zdravstvenim osiguranjem jedno je već predvidljivo: Postat će skuplje ili će se smanjiti broj usluga. Brojne ideje već kruže, od novih naknada do strukturnih intervencija u sustavu.
Jesu li naknade za praksu i kraj obiteljskog osiguranja sada neizbježni?
Financijske brojke su alarmantne. Prema njemačkom zakonskom zdravstvenom osiguranju (GKV), rashodi za naknade porasli su za 7,9 posto na 336 milijardi eura u 2025. – dok su prihodi od doprinosa porasli za samo oko pet posto.
Bolnice predstavljaju najveću pojedinačnu stavku troška, s porastom od deset posto na 111 milijardi eura. Farmaceutski rashodi također su porasli za gotovo šest posto na 58 milijardi eura.
Carola Reimann, čelnica AOK-a (velikog njemačkog pružatelja zdravstvenog osiguranja), djelomično krivi “visoko profitabilnu farmaceutsku industriju”. Ako situacija ostane nepromijenjena, deficit bi mogao narasti na čak 12 milijardi eura do 2027. Vlada trenutačno podržava fondove zdravstvenog osiguranja milijardama kredita – ali to nije dugoročno rješenje.
Prijedlog koji se odnosi na obiteljsko osiguranje izazvao je posebnu kontroverzu: Raspravlja se o ukidanju besplatnog suosiguranja za supružnike bez vlastitih prihoda. Ako bi ti supružnici u budućnosti morali plaćati minimalni doprinos za GKV od oko 220 eura mjesečno, to bi generiralo značajne dodatne prihode za fondove zdravstvenog osiguranja. Međutim, očekuje se znatan politički otpor ovom prijedlogu, pišu njemački mediji.
Još jedna sporna točka je financiranje zdravstvene zaštite za one koji primaju osnovnu pomoć za dohodak.
Prema Nacionalnom udruženju obveznih fondova zdravstvenog osiguranja (GKV), zajednica onih sa obveznim zdravstvenim osiguranjem, temeljena na solidarnosti, godišnje u tu svrhu snosi oko deset milijardi eura – iako je zapravo odgovorna savezna vlada. Krovna organizacija GKV stoga trenutačno tuži saveznu vladu na sudu, zahtijevajući da savezna vlada u cijelosti preuzme te troškove.
Ukida se besplatno suosiguranje za supružnike
Na strani prihoda, Socijaldemokratska stranka (SPD) iznosi dalekosežan prijedlog: novi zdravstveni doprinos koji bi se nametao ne samo na plaće već i na sve vrste prihoda – uključujući kapitalne dobitke i prihode od najma. Trenutačno se takav prihod uzima u obzir samo za dobrovoljne članove sustava obveznog zdravstvenog osiguranja, i čak i tada, samo do gornje granice procjene doprinosa. Takav korak predstavljao bi promjenu paradigme, navode njemački mediji.
Nacionalno udruženje liječnika zakonskog zdravstvenog osiguranja (KBV), na čelu s Andreasom Gassenom, zalaže se za “vrstu naknade za praksu 2.0”: Pacijenti bi morali plaćati kontaktnu naknadu od, na primjer, “tri ili četiri eura” za svaki posjet liječniku, koju bi prikupljali fondovi zdravstvenog osiguranja.
Nadalje, Gassen želi ukinuti takozvane “dobrovoljne pogodnosti” – odnosno dobrovoljne pogodnosti poput subvencija za zdravstvene tečajeve ili plaćanja za homeopatiju. Procjenjuje potencijalne uštede na gotovo milijardu eura godišnje. Međutim, Ministarstvo zdravstva takve pogodnosti vidi i kao konkurentski alat: one su “način na koji se fondovi zdravstvenog osiguranja međusobno natječu”.
Povjerenik za lijekove Hendrik Streeck (CDU), Gassen i fondovi zakonskog zdravstvenog osiguranja (GKV) zalažu se za povećanje poreza na duhan – s ciljem povećanja prihoda i smanjenja potrošnje duhana, navode njemački mediji.
Međutim, to je uvjetovano jednim uvjetom: dodatni prihodi moraju stvarno koristiti fondovima zdravstvenog osiguranja, a ne nestati u općem državnom proračunu. Strukturno, koalicija se također usredotočuje na sustav liječnika primarne zdravstvene zaštite, u kojem će obiteljski liječnik biti prva kontaktna točka – čak i prije posjeta specijalistu – čime će se smanjiti ukupan broj posjeta liječniku i time troškovi.
Fenix-magazin/SČ
