Njemačka se suočava s velikim izazovom: Do 2050. sve zgrade u zemlji moraju se obnoviti kako više ne bi emitirale emisije. To je propisano zakonom EU, koji se mora prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u Njemačkoj do 2026. godine.
Njemačka već ima plan za to sa Zakonom o energiji zgrada (“Zakon o grijanju”) i planiranjem komunalnog grijanja, koji su međusobno povezani. Na primjer, uredba u Zakonu o grijanju stupa na snagu tek nakon što je dovršeno planiranje komunalnog grijanja. Za velike gradove to se mora predati do 30. lipnja 2026.
Reforma Zakona o grijanju je u tijeku
Njemačka vlada trenutno radi na reformi; prema najnovijim informacijama Ministarstva gospodarstva, Zakon o restrukturiranju EU bit će predstavljen zajedno s reformom Zakona o grijanju. Hoće li se to dogoditi ove godine nije jasno, kao ni točna priroda reforme.
Političar CDU-a Lars Rohwer nedavno je za “Welt am Sonntag” rekao da bi planiranje općinskog grijanja trebalo ostati na snazi, ali “prekinut ćemo” vezu sa Zakonom o grijanju. To bi značilo da bi vlasnici kuća od svoje općine dobili plan puta o tome kako namjeravaju postati klimatski neutralni do 2045. – ali više ne bi postojala obveza da se vlasnici kuća pridržavaju toga.
Prema važećem zakonu, nakon što se završi proces planiranja grijanja, stupa na snagu takozvano pravilo od 65 posto u Zakonu o grijanju. To je srž zakona i znači da od tada svi novoinstalirani sustavi grijanja moraju biti napajani sa 65 posto obnovljive energije.
Postoji nekoliko načina za ispunjavanje ove kvote, na primjer, toplinskom pumpom, hibridnim sustavom grijanja (npr. peleti + plin; solarna toplina + plin) ili priključkom na mrežu daljinskog grijanja ako općina želi koristiti jednu.
Zabrana plina uskoro će stupiti na snagu u mnogim gradovima.
To također znači da se od sredine 2026. u sljedećim gradovima više neće smjeti instalirati sustavi grijanja na fosilna goriva:
Berlin
Hamburg
München
Köln
Frankfurt am Main
Stuttgart
Düsseldorf
Dortmund
Essen
Bremen
Dresden
Leipzig
Hannover
Nürnberg
Duisburg
Bochum
Wuppertal
Bonn
Bielefeld
Mannheim
Karlsruhe
Münster
Wiesbaden
Augsburg
Aachen
Mönchengladbach
Gelsenkirchen
Braunschweig
Chemnitz
Kiel
Krefeld
Halle (Saale)
Magdeburg
Freiburg im Breisgau
Oberhausen
Lübeck
Erfurt
Rostock
Mainz
Kassel
Hagen
Hamm
Saarbrücken
Mülheim an der Ruhr
Herne
Ludwigshafen am Rhein
Osnabrück
Oldenburg
Leverkusen
Solingen
Potsdam
Neuss
Heidelberg
Paderborn
Darmstadt
Regensburg
Würzburg
Ingolstadt
Heilbronn
Ulm
Wolfsburg
Göttingen
Offenbach am Main
Pforzheim
Recklinghausen
Bottrop
Fürth
Bremerhaven
Reutlingen
Remscheid
Koblenz
Bergisch Gladbach
Erlangen
Moers
Trier
Jena
Siegen
Hildesheim
Salzgitter
Gütersloh
Cottbus
Kaiserslautern
Schwerin
Flensburg
To su gradovi u Njemačkoj s više od 100.000 stanovnika i stoga se smatraju velikim gradovima. Za sva mjesta s manje stanovnika plan grijanja mora se predati do 30. lipnja 2028. godine, pišu njemački mediji
Spor između CDU/CSU i SPD-a
Hoće li do takve reforme zapravo doći, nije jasno. SPD – koji bi morao pristati na bilo kakvu reformu – želi se držati pravila od 65 posto. Ministar zaštite okoliša Cartsen Schneider (SPD) nedavno je za “Süddeutsche Zeitung” izjavio: “Ništa se neće promijeniti u pogledu prijelaza na čiste sustave grijanja, niti u pogledu odmaka od fosilnih goriva.”
Čak i ako bi se pravilo od 65 posto ukinulo, dugoročno bi se malo toga promijenilo za vlasnike kuća. Počevši od 2027. godine, stupit će na snagu nova cijena CO2 na razini EU, što će fosilna goriva učiniti znatno skupljima.
Čak i ako bi se budući fokus više usmjerio na uštedu CO2 nego na udio obnovljivih izvora energije, najveća ušteda CO2 u kućanstvima dolazi od grijanja. Više od 70 posto emisija kućanstava dolazi od proizvodnje topline. Stoga svatko tko želi uštedjeti troškove i smanjiti emisije neće imati drugog izbora nego dugoročno zamijeniti svoj plinski sustav grijanja, pišu njemački mediji.
Fenix-magazin/SČ
