Među zaposlenicima njemačke savezne administracije još uvijek nema dovoljno migranata i njihovih potomaka, unatoč naporima vlade. U studiji se osobama migrantskog podrijetla smatraju oni koji nisu stekli njemačko državljanstvo rođenjem ili čiji barem jedan roditelj nije stekao rođenjem.
U 2024. godini u administraciji je radilo 16,2 posto zaposlenika s migrantskom pozadinom – 3,1 posto više nego prije pet godina, prema studiji koju je predstavio ured povjerenika za integraciju, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).
Udio ljudi s migrantskom pozadinom u ukupnom radno sposobnom stanovništvu iznosi 31,9 posto, gotovo dvostruko.
U studiji se osobama s migrantskom pozadinom smatraju oni koji nisu stekli njemačko državljanstvo rođenjem ili čiji barem jedan roditelj nije stekao rođenjem.
“Još uvijek ne koristimo dovoljno potencijal ljudi s migrantskom pozadinom u javnoj upravi. To moramo promijeniti”, rekla je u srijedu povjerenica za integraciju Natalie Pawlik.
Više od 50.000 zaposlenika u 73 savezne institucije sudjelovalo je u anketi u svibnju i lipnju prošle godine.
Podaci također pokazuju da zaposlenici s migrantskog podrijetla češće doživljavaju diskriminaciju od svojih ostalih kolega.
U istraživanju su uzeti u obzir oblici diskriminacije na temelju spola i rodnog identiteta, dobi, etničkog podrijetla, religije, invaliditeta, obiteljskih obveza, izgleda, boje kože i nedostatka profesionalnih kontakata.
Dok je 15,6 posto zaposlenika bez migrantskog podrijetla prijavilo da je doživjelo diskriminaciju, postotak za osobe koje su same migrirale iznosio je 23,6 posto.
Među potomcima migranata, čak svaki četvrti, 25,6 posto, prijavio je diskriminaciju na poslu.
Fenix-magazin/SIM/dpa
