Njemačka čvrsto podupire europsku perspektivu svih država zapadnog Balkana uključujući tu Bosnu i Hercegovinu no ne miješa se u izmjene izbornih pravila ili ustavnog ustroja te zemlje, kazala je njemačka veleposlanica u BiH Christiane Hohmann odbacujući kao obične špekulacije tvrdnje nekih medija po kojima vlada u Berlinu navodno “gura” građanski ustroj BiH kao model za rješavanje nagomilanih problema u funkcioniranju te države.
U intervjuu kojega je u ponedjeljak objavilo sarajevsko “Oslobođenje” Hohmann je kazala kako za Njemačku proces europskih integracija znači da zemlje koje pretendiraju na članstvo u Europskoj uniji trebaju preuzeti norme i propise koji u njoj vrijede ali i prilagoditi se zajedničkim vrijednostima Unije.
Berlinski proces kojega je Njemačka ranije pokrenula kako bi ubrzala europske integracije zapadnog Balkana potpora je upravo procesu nužnih reformi, kazala je njemačka veleposlanica pojašnjavajući kako je i nova inicijativa što ju je potkraj svibnja najavio ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel isključivo na tragu već započetog procesa s ciljem njegova nastavka i dopune.
“Ova inicijativa ne stoji u kontekstu reformi Izbornog zakona niti ustavnog uređenja BiH. Ona se fokusira na poboljšanje svakodnevnog života građana u cijeloj regiji”, pojasnila je Hohmann.
Sam šef njemačke diplomacije Gabriel je ovu inicijativu koja je dobila kolokvijalni naziv “Berlin plus” opisao kao nastojanje da se dodatnom financijskom potporom ojača proces reformi u šest država regije zapadnog Balkana te cijeli prostor učini gospodarski jačim i privlačnijim za inozemna ulaganja.
Inicijativa šefa njemačke diplomacije zapravo je potvrda nastavka opredjeljenja vlade u Berlinu da regiju zapadnog Balkana pomogne ne samo politički nego i financijski te transferiranjem znanja, jačanjem investicija i trgovine.
Regionalno povezivanje Njemačka također smatra važnom pretpostavkom bržeg približavanja članstvu u EU a važnu ulogu u svemu tome imaju veliki infrastrukturni projekti poput gradnje suvremenih atuocesta koje bi povezale države.
Bosna i Hercegovina zbog unutarnjih prijepora i dalje najsporije hvata priključak s takvim inicijativama. Najprije je u državnom parlamentu oboren prijedlog zakona o trošarinama čijim bi se uvođenjem stvorile pretpostavke za novi investicijski ciklus u cestogradnji a potom je zbog opstrukcija iz Republike Srpske izostao potpis bosanskohercegovačke strane na ugovor o prometnoj zajednici jugoistočne Europe kojega su druge države regije prihvatile na summitu Berlinskog procesa održanom u Trstu 12. srpnja.
Njemačka veleposlanica Hohmann kazala je kako je u raspravama o uvođenju trošarina na “neodgovoran način politizirano jedno ekonomsko pitanje”.
“Ekonomske su činjenice u biti potpuno jednostavne. Čovjek mora ulagati da bi imao novce”, kazala je Hohmann očevidno kritizirajući ponašanje oporbe u parlamentu BiH koja je zakon o trošarinama oborila s argumentacijom da država na taj način nameće nove namete građanima.
Uvođenje trošarina tražili su inozemni investitori kao jamstvo da će BiH biti u stanju vraćati odobrene kredite, prije svega za gradnju autoceste na koridoru V c.
Hohmann je kazala i kako je teško razumjeti ponašanje vlasti RS u odnosu na ugovor o Prometnoj zajednici jer bi njegovim potpisivanjem bilo osigurano financiranje čak četiri od ukupno sedam regionalnih projekata prometnog povezivanja koje EU kani poduprijeti.
Fenix-magazin/IM/Hina
