Je li dopisno glasanje moguće manipulirati? Ne. U Njemačkoj ovakva vrsta glasanja ima dugu tradiciju i postoji uhodana infrastruktura za taj proces, piše DW.
Kada netko zatraži dokumente potrebne za dopisno glasanje, onda se to zabilježi u registru birača. Time se želi spriječiti da neka osoba s pravom glasa ne bi glasala dva puta – jednom preko pošte, a drugi put na biračkom mjestu.
Ako se te dokumente šalje na neku drugu adresu od one koja je u bazi podataka zabilježena kao mjesto stanovanja neke osobe, za svaki slučaj se šalje i pismo na adresu koja je registrirana kod izbornog povjerenstva nadležnog za provođenje izbora. Time se osigurava da „pravi” birač bude obaviješten i u slučaju da je netko u njegovo ime (namjerno ili greškom) zatražio dokumente. U pošiljci s dokumentima biračima se šalju i dvije omotnice čime se jamči tajnost izbora.
Politolog Daniel Hellmann smatra da je dopisno glasanje „sigurno”, te dodaje: „Gotovo je isključena mogućnost manipulacije putem dopisnog glasanja. Postoje doduše izolirani slučajevi, ali strukturalno govoreći ne možemo zaključiti da doista postoji veći broj manipulacija.”
Bez obzira na to, desno-populistička stranka AfD još od saveznih izbora 2017. redovito prigovara da se preko dopisnog glasanja manipulira rezultate izbora u Njemačkoj.
Postoje li dokumentirani slučajevi prevare?
Da. Na komunalnoj razini su poznati pojedinačni slučajevi, ali ne i na saveznoj, odnosno razini saveznih zemalja. Na lokalnim izborima 2014. godine u gradu Stendalu na istoku Njemačke izborne listiće za dopisno glasanje su ispunile osobe kojima oni nisu pripadali. Manipulacije je otkrivena. A jedan gradski vijećnik iz stranke CDU je na suđenju dobio kaznu zatvora u trajanju od dvije i pol godine zbog lažiranja službenih izbornih i osobnih dokumenata.
Bilo je manipulacija i u Quakenbrücku u Donjoj Saskoj. Na lokalnim izborima prije pet godina u jednom kvartu u kojem živi puno doseljenika, četiri političara Ljevice je uspjelo „nagovoriti” birače sa skromnim znanjem njemačkoj jezika da zatraže dokumente za dopisno glasanje. I političari su onda dijelom i sami ispunili biračke listiće, te falsificirali potpise. Kasnije su osuđeni na uvjetne zatvorske kazne u trajanju između 1,5 i 7 godina.
Je li dopisno glasanje posljedica korona-lockdowna?
Ne. Pogrešna je i tvrdnja kritičara da bi lockdown tijekom saveznih izbora rezultirao dopisnim glasanjem, a time i otvorio mogućnosti za manipulaciju izbornih rezultata. Dopisno glasanje u Njemačkoj se održava od 1957. I već 25 godina kontinuirano raste broj birača koji ga koriste. Na izborima koji su sredinom ožujka ove godine održani u saveznoj zemlji Rheinland-Pfalz čak 66% birača svoj je glas dalo – dopisnim putem. Nisu registrirane nikakve manipulacije.
Jesu li ikada u Njemačkoj održani neki izbori koji su bili 100% dopisni?
Da. Drugi krug lokalnih izbora u Bavarskoj 29. ožujka 2020. je zbog korona-pandemije održan isključivo kao dopisno glasanje. Kako bi se stvorilo zakonske pretpostavke za takvo održavanje izbora, Bavarski parlament je četiri dana prije izbora promijenio Zakon o zaštiti od infekcija, te ga nadopunio jednim pasusom koji regulirao održavanje dopisnog glasanja. Tako je porasla i stopa izlaznosti na izbore – s 55% na 58%.
Prebrojavaju li se dopisni glasovi i nakon izbornog dana?
Ne. Za razliku od SAD-a, u Njemačkoj svi dopisni glasovi moraju stići do zatvaranja izbornih lokala u nedjelju 26.9. u 18:00. I njih se ručno prebrojava – istovremeno s glasovima iz biračkih kutija. Prebrojavanje je javno, to definiraju njemački zakoni i svaki građanin ima pravo biti na mjestu na kojem se listiće prebrojava.
Prigovori bivšeg američkog predsjednika Trumpa i njegovih pristalica o tome da se dopisne glasove prebrojava naknadno i da je moguće vrlo lako manipulirati strojeve koji ih prebrojavaju, u Njemačkoj su dakle irelevantni.
Trump je kampanju protiv dopisnog glasanja ustvari iskoristio kako bi diskreditirao izborni ishod u SAD-u, smatra politolog Hellmann: „Trump je već godinu dana prije izbora rekao da je dopisno glasanje nesigurno i zato su neki ljudi, koji su htjelo dati glas Trumpu, odustali od dopisnog glasanja. I tako je ishod dopisnog glasanja išao u prilog Demokratskoj stranci, što mu je onda opet bio argument da kaže kako je bilo manipulacija.” AfD koristi istu strategiju u Njemačkoj, dodaje naš sugovornik: „Kao proročanstvo koje samo sebe ispunjava!”
Je li zajamčena tajnost glasanja?
Ne. U Njemačkoj svaki birač mora doduše „prisegnuti” da je on sam ispunio listić, i to osobno. „Iako se na taj način zadovoljava pravne norme”, kaže politolog Hellmann, „to ne znači da je 100% zagarantirana tajnost glasanja”.
“Za razliku od biračkih mjesta, gdje članovi izbornih timova paze na to da je u kabini uvijek samo po jedan birač, kod dopisnog glasanja se ne može znati je li birač doista sam obavio taj posao, odnosno je li ga netko pritom nadgledao ili na njega utjecao,” kaže ovaj politolog.
Je li dopisno glasanje podložnije češćim formalnim greškama?
Da. Zato što je dopisno glasanje kompliciranije od glasanja na biračkim mjestima. Puno je dokumenata, tu su glasački listići, papiri s dodatnim pojašnjenjima, dvije omotnice, lako je moguće da se tu dogode i formalne greške prilikom ispunjavanja listića i njihovog slanja poštom.
U jednoj još uvijek neobjavljenoj studiji, u koju je dw imao uvid, politolog Dominic Nyhuis sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini je uspio dokazati da je zbog toga broj nevažećih glasova preko dopisnog glasanja veći nego što se to pretpostavlja. Po njemačkom izbornom zakonu, dopisni glasovi kod kojih se uoči neka formalna greška uopće ne ulaze u statistiku – odnosno, glasove tih birače se tretira kao birače koji uopće nisu „izašli” na izbore, a ne kao nevažeće glasove.
Zaključak
Dopisno glasanje je alternativa za sve one osobe s pravom glasa koje na dan izbora ne mogu osobno doći na biračka mjesta. Dopisno glasanje omogućava fleksibilno sudjelovanje na izborima i pruža priliku glasanja i osobama koje zbog, recimo, zdravstvenih problema ne mogu izaći na biračka mjesta – te tako povećava i demokratsku legitimaciju izbornog rezultata. Poseban značaj ima za vrijeme pandemije, jer se preko dopisnog glasanja jamči poštivanje demokratskih temeljnih prava i u slučaju da su na snazi pravila kojima se ograničava kontakte.
No, dopisno glasanje je moguće samo u onim zemljama u kojima izborne komisije funkcioniraju na demokratski način, odnosno gdje je moguća dostava glasova poštom. Dopisno glasanje je povezano s dodatnim upravnim poslovima – zato što se mora usporediti biračke liste i izborne registre. Za sada ipak nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili prigovore desno-populističkih stranaka i njihovih pristalica o tome da se dopisnim glasanjem sustavno manipulira rezultate izbora.
Fenix-magazin/MMD/DW
