U 2023. godini neke će se stvari promijeniti u obračunu poreza i pristojbi u Njemačkoj. Dok se smanjuje porez na dohodak, rastu doprinosi za zdravstveno osiguranje, mirovinsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti.
Savezno ministarstvo financija i ‘Semafor’ koalicija donijeli su niz promjena za novu godinu. Evo pregleda:
– Povećanje osnovne neoporezive naknade: ukupni prihod na koji ne morate platiti porez povećat će se s 10.347 na 10.632 eura u 2023.
– Ponovni izračun poreznih ograničenja: Granice dohotka iznad kojih se povećavaju porezne stope bit će povećane 2023. Time se smanjuju porezna plaćanja za sve porezne obveznike.
– Veći dječji dodatak (Kinderfreibetrag) se povećava za 70 eura na 2.880 eura po djetetu.
– Veći socijalni doprinosi: Dodatni doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje povećava se u prosjeku s 1,3 na 1,6 posto bruto dohotka. Zaposlenici snose polovicu toga, pa se doprinosi povećavaju s 0,65 na 0,8 posto. Doprinos za mirovinsko osiguranje povećava se za 0,1 do 18,7 posto, za osiguranje od nezaposlenosti od 0,1 do 2,6 posto.
– Mirovinski doprinosi mogu biti u potpunosti odbijeni od poreza od 2023. Prethodno je taj korak bio planiran samo za 2025., a 2023. 96 posto doprinosa bilo bi odbijeno.
Što to znači za građane?
U principu, dvije sile rade jedna protiv druge kada je riječ o poreznom opterećenju od siječnja. Dok zbog novih propisa o porezu na dohodak morate plaćati manje, doprinosi za socijalno osiguranje će se povećati.
Što je vaša plaća niža, to manje plaćate porez na dohodak i manje imate koristi od olakšice. Međutim, što je vaš prihod veći, to su veće vaše porezne stope i veća je olakšica od ponovnog izračunavanja limita.
Iz tog razloga najviše profitiraju građani s visokim prihodima, kako u apsolutnom tako i u relativnom smislu. Dok se jedan radnik s minimalnom plaćom može veseliti 11,51 eura više neto – ili 0,8 posto svog dohotka – pojedinačni radnik s najvišom plaćom u istom poreznom razredu 1 dobiva cijelih 85,40 eura ili 2,0 posto više neto. Ovaj se obrazac također odnosi na samohrane roditelje, parove bez djece i obitelji s različitim vrijednostima.
Zašto obitelji čak imaju manji neto prihod nego prije?
Novi propisi najmanje pogoduju obiteljima i samohranim roditeljima. Potonji dobivaju najmanji plus u neto plaćama, obitelji s dvoje djece i primanjima kućanstva manjim od 7500 eura bruto mjesečno čak su i u minusu.
No, samcima i parovima s djecom također pogoduje povećanje dječjeg doplatka za 18 eura po djetetu mjesečno. Uključujući to, samohrani roditelji s jednim djetetom imali bi između 20,62 i 104,88 eura više mjesečno, ovisno o prihodima. To bi bilo između 1,3 i 2,3 posto više. Obitelji s dvoje djece tako ostvaruju povećanje od 35,22 do 85,91 euro. To bi zapravo više favoriziralo obitelji s niskim prihodima nego obitelji s višim prihodima, gledano u postocima. Vrijednosti su između 2,0 i 0,8 posto.
Zašto su osobe s višim primanjima lakše rasterećene od onih s nižim primanjima?
Leibniz Centar za europska ekonomska istraživanja (ZEW) procjenjuje ukupno rasterećenje od reorganizacije poreza na 10 milijardi eura. No, od toga 30 posto odlazi na račun prvih deset posto prihoda.
“Udio koji ide 10 posto najsiromašnijih je zanemariv”, pišu istraživači. Ekonomisti sa sobom donose određeno razumijevanje. Uostalom, novi bi se propisi prvo trebali odnositi na smanjenje progresije.
Hladna progresija se događa kada se plaće povećavaju, ali se ograničenja poreza na dohodak i naknade ne prilagođavaju. Zatim zaposlenici „skliznu“ u više porezne stope. Na kraju ipak imate više u džepu nego prije, ali ovisno o inflaciji realna kupovna moć može pasti. Taj je učinak veći u vrijeme visoke inflacije kao što je sadašnja.
Po definiciji, ljudi koji plaćaju više poreza – tj. ljudi s visokim primanjima – imaju više koristi od toga. Ovo je druga prilagodba ove godine. Osobe s visokim primanjima također su imale više koristi od prvog paketa pomoći u proljeće.
“Ovo je nepopularno u smislu politike distribucije, ali je neophodno u vrijeme visoke inflacije”, kaže Holger Sticnoth, voditelj istraživačke grupe ZEW “Nejednakost i distribucija”.
Fenix-magazin/IK
