Doslovno niti jedan dio države nije pošteđen posljedica pandemije i zaključavanja zemlje zbog kontrole širenja virusa.
Pitanje je koliko će vremena trebati da se mjesta oporave i da uže gradske jezgre ponovno postati privlačne za trgovinu, ugostiteljstvo i kulturni život.
Već postaje očito da će pandemija u Njemačkoj imati goleme učinke na kvalitetu života na nekim područjima u godinama koje dolaze. No hoće li se urbani život ponegdje relativno brzo normalizirati?
Savjetodavna tvrtka FTI-Andersch izradila je prognozu na temelju različitih pokazatelja, izvijestio je Die Welt u srijedu.
“Unatoč ponovnom zaključavanju, neki gradovi imaju dobre šanse za brži oporavak nakon što pandemija završi”, rekla je Dorothée Fritsch, stručnjakinja za analizu tržišta i konkurencije u FTI-Andersch.
Na vrhu popisa lokacija s dobrim potencijalom za oporavak nalazi se stari njemački grad Bonn.
Osim Bonna, Ulm, Darmstadt i Ingolstadt također imaju dobre izglede da se uskoro vrate u svoj stari urbani život. Ostali gradovi u top 10 uključuju München, Hamburg, Frankfurt, Stuttgart, Erlangen i Heilbronn.
Stručnjaci najstariji njemački grad Trier smatraju najmanje otpornim. Također se na dnu ljestvice nalazi Hildesheim, Erfurt, Lübeck, Leipzig, Dortmund, Celle, Berlin, Göttingen i Essen.
Kako su istraživani gradovi?
Fritisch je sa svojim kolegama ispitala koliko će dugo Covid-19 ekonomski i socijalno , kao i na kvalitetu života utjecati u 52 različita grada. Usporedili su ih koristeći 19 različitih čimbenika.
Svaki od čimbenika dobio je ocjenu od 1 (niska) do 5 (visoka) i kombiniran u dvije kategorije: stabilnost protiv vanjskih utjecaja i socijalno-ekonomsko okruženje.
Što se tiče stabilnosti urbanog života, Berlin je s 1,9 imao najlošiju ocjenu u Njemačkoj. Najveću ocjenu stabilnosti postigao je Paderborn u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji s 3,5, gdje nezaposlenost u pandemiji nije teško utjecala.
Ako grad u velikoj mjeri ovisi o turizmu i sajamskom poslovanju, ograničenja putovanja i kontakata pogađaju lokalno gospodarstvo teže nego ako su zdravstvene ustanove, komunalne ili logističke tvrtke glavni poslodavci.
Lokacije s jakim izvoznim tvrtkama bile su među “oboljelima“ u prvom ekonomskom padu u proljeće 2020. godine, ali imale su dobre izglede za oporavak u trećem i četvrtom kvartalu godine – posebno ako lokalna poduzeća izvoze u Aziju i SAD.
Zašto je Bonn pobjednik?
S te točke gledišta, kvaliteta života vjerojatno će se najbrže oporaviti za stanovnike Bonna. Stručnjaci to svode na “visoku stabilnost bivšeg glavnog grada prije vanjskih utjecaja” u kombinaciji s jakim socijalno-ekonomskim okruženjem.
“Bonn je mjesto brojnih korporacija i srednjih tvrtki”, rekla je Fritsch.
Tamo je smještena Njemačka pošta (Deutsche Post ) i jedina je tvrtka u vodećem DAX indeksu za koju analitičari vjeruju da će 2021. ostvariti veću dobit nego prije godinu dana.
Kao logistička tvrtka, Deutsche Post ima koristi od trenda internetske trgovine koji se ubrzao kao rezultat krize.
U Bonnu se nalazi i druga DAX-ova kompanija, Njemački telekom (Deutsche Telekom), koja je također dobro prošla krizu, kao i brojne vlasti i međunarodne organizacije.
Tu atraktivnost pratio je snažan porast broja stanovnika posljednjih godina.
“U Bonnu je kupovna moć visoka, stopa nezaposlenosti niska, a kvaliteta života vrlo dobra”, kaže se u izvješću. Istodobno, Bonn nije toliko ovisan o sajmovima ili turizmu kao drugi veliki gradovi.
Međutim, broj ljudi bez posla također je porastao u Bonnu 2020. .; između siječnja i prosinca stopa nezaposlenosti skočila je sa 6,5 na 7,7 posto. No, regionalna gospodarska struktura sugerira relativno brz oporavak.
Povratak skoroj normalnosti neće biti lagana vožnja za glavni grad Njemačke, Berlin.
Nezaposlenost se popela na preko 10 posto u 2020. godini i ostaje na visokoj razini početkom 2021. godine.
No, kao čin pokretanja vidi se u tome, jer je glavni grad dom brojnih poslovnih modela na koje zaključavanje malo utječe, na primjer zato što zaposlenici mogu raditi od kuće.
Međutim, ulaganje u startupove se smanjilo.
A ograničenja su paralizirala značajan dio berlinskog kulturnog i turističkog života.
Čak i ako javni sektor nije pogođen, glavnina uslužnih sektora koji dominiraju berlinskim gospodarstvom suočava se s nejasnom budućnošću.
Treba napomenuti i nešto drugo: imigracija u Berlinu praktički ne postoji. Godine 2020. priljev ljudi koji je prethodnih godina pridonio rastu gospodarstva glavnog grada zastao je, barem zasad.
Što je s istočnom Njemačkom?
Situacija je drugačija u mnogim dijelovima istočne Njemačke. U tom dijelu zemlje mnoge su regije dugo patile od pada broja stanovnika.
Međutim, posljednjih se godina nije odselilo toliko ljudi, a neke općine na istoku čak su zabilježile rast u 2020. godini.
Stoga ne čudi da su države u istočnoj Njemačkoj prilično dobro prošle 2020. godinu. Procjenjuje se da se tamošnje gospodarstvo smanjilo za samo 2,8 posto u posljednjih 12 mjeseci. Širom Njemačke ta je brojka bila 5 posto.
“To je zbog činjenice da javni sektor ima veću težinu na istoku i da je na istoku manje prerađivačke industrije nego na zapadu”, rekao je Oliver Holtmöller, voditelj odjela za makroekonomiju i potpredsjednik Leibniza Institut za ekonomska istraživanja Halle (IWH).
Međutim, nisu svi gradovi na istoku otporni na krize. Prema RTI-Anderschu, Erfurt i Leipzig suočavaju se s dugotrajnom štetom u gradskom životu, možda zbog nedostatka turističkih mogućnosti.
Što se sada događa?
Stručnjaci kažu da istraživanja i proračuni modela ne mogu u potpunosti predvidjeti što će se događati dalje.
“Međutim, predvidljivo je da će se posebno oni gradovi koji se u velikoj mjeri oslanjaju na vanjske poticaje, a istodobno nude prilično slabo ekonomsko okruženje, morati nositi sa znatno većim izazovima u sljedećim mjesecima”, rekla je Dorothée Fritsch.
Ako posjetiteljima i turistima ne bude dopušten ulazak u Njemačku, lokalni trgovci, ugostitelji, objekti za razonodu i kulturu više neće imati nikakve prihode.
Savjetnici iz FTI-Andersch savjetuju gradonačelnicima da brzo poduzmu mjere i suprotstave se tako da centri gradovi ne ostanu pusti.
“Ipak, tijekom razdoblja korone, posebno nakon mogućeg završetka zaključavanja, trebalo bi olakšati, na primjer, premještanje prodajnih prostora van i znatno olakšati radno vrijeme u trgovini na malo”, preporučuje Mike Zöller, maloprodajni stručnjak i partner u FTI-Andersch.
Savjetnici predlažu razmatranje dodatnih mjera podrške za tvrtke, kao i promicanje više digitalne infrastrukture za male i srednje tvrtke.
Mnoge općine također bi mogle poboljšati iskustvo posjećivanja gradskih centara osiguravanjem pametnih klupa s utičnicama i WLAN-om, više toaleta i biciklističkih staza.
“Unatoč teškoj situaciji, preporučujemo da dugoročno razmišljaju o urbanom razvoju”, rekao je Zöller. Inače, gradovi iz donje skupine teško će ponovno rasti nakon krize, rekao je.
Fenix-magazin/IM
