Obilne snježne padaline, poledica, ledeni vjetar – ekstremni vremenski uvjeti mogu uzrokovati da mnogi zaposlenici kasne na posao a neki bi radije odmah ostali kod kuće. Mora li šef prihvatiti nevrijeme kao razlog kašnjenja na posao?
Zaposlenici na to ne mogu računati. Naime, razlog plaćenog dopusta mora se odnositi pojedinačno na svakog zaposlenika.
“Ako isti uzrok spriječava nekoliko zaposlenika da istovremeno obavljaju svoj posao, to spada izvan zakonskog okvira plaćenog dopusta”, objašnjava specijalistica Kati Kunze iz berlinskog odvjetničkog ureda Steinkühler. Prema sudskoj praksi Saveznog radnog suda, šefovi stoga nisu obvezni plaćati ako zaposlenici ne dođu na posao zbog oluja, leda, poplava ili smetnji u prometu.
Ako je, na primjer, vremenska služba upozorila da ne izlaze iz kuće, zaposlenici bi morali odlučiti “prema zdravom razumu” hoće li ih situacija zapravo prisiliti da se tada ne idu na posao, savjetuje Kunze. Međutim, prema navedenom propisu za plaćeni dopust, šef nije dužan isplaćivati plaće za izgubljeno radno vrijeme.
Vrijeme nije opravdanje za kašnjenje
Ali što ako zaposlenici kasno stignu na posao zbog vremenskih neprilika?
“Zaposlenik snosi takozvani rizični put. To znači da mora voditi računa o tome kako stići na posao na vrijeme”, kaže odvjetnik Stefan Lunk iz Hamburga. Smrznute skretnice na željeznici stoga nisu bile prikladne kao izgovor za kašnjenje na poslu. Šefovi mogu stvoriti probleme zakašnjelima u uredu i tvorničkoj hali, pogotovo ako su bili loši uvjeti na cesti. “Poslodavci mogu očekivati od svojih zaposlenika da prate vremensko izvješće i pripremaju se za to”, rekao je Lunk.
Zaposlenici moraju ustati ranije i doći na posao i kad vremenska prognoza najavljuje oluje, snijeg i led. Prema Lunku, oni moraju očekivati da će im šef smanjiti plaće za radno vrijeme koje nedostaje ili, ako je potrebno, vrijeme preraditi prema dogovoru.
Šef također ne mora tolerirati kašnjenja zbog raznih izgovora poput “Auto mi nije upalio” ili “Ipak sam morao lopatom čistiti snijeg”.
“Nema šanse”, rekao je Lunk.
Jer i zaposlenici mogu riješiti takve probleme ako ih obave na vrijeme. Dakle, njihov je problem ako dopuste da ih to zaustavi. Isto se odnosi i na nepredvidiva kašnjenja uzrokovana putnicima zbog otkazivanja vlaka ili autobusa.
“Tako nešto je dio općeg rizika za život”, kaže Lunk. A to je ono što zaposlenik također snosi.
No u slučaju jednokratnih kašnjenja ili ako zaposlenici ne dođu na vrijeme u tvrtku zbog nepredvidive snježne oluje, rijetko koji poslodavac reagira oštro.
Nesreća na putu do posla – tko plaća?
Poledica na ulicama, snijegom prekriveni nogostupi, zimi putovanje na posao lako može postati “zamka”. Međutim, zakonsko osiguranje od nezgode ne prihvaća svaki pad ili sudar kao “nezgodu na putu”. Prije nego što se isplati novac, pažljivo se ispituje pojedinačni slučaj. “Zaposlenik mora biti na izravnoj ruti od kuće do posla “, kaže Eberhard Ziegler iz njemačkog osiguranja za nezgode (DGUV) u Berlinu.
Ako je zaposlenik krenuo zaobilaznim putem na posao iz privatnih razloga, na primjer radi kupovine ili punjenja vozila gorivom – nema novca od zakonskog osiguranja od nezgode. Prema Ziegleru, to izgleda drugačije s zaobilaznim uvjetima povezanim s vremenom: “Ako netko mora krenuti drugačijom rutom, na primjer zato što ne može voziti na zaleđenu brijeg, a zatim ima nesreću, to se također smatra nezgodom na putu”, objašnjava stručnjak.
Fenix-magazin/IM
