Njemačka je važan gospodarski partner Hrvatskoj, no treba poraditi na robnom deficitu kojeg imamo u razmjeni s tom državom, istaknuto je u srijedu na skupu “Njemačka kao poslovna destinacija”, na kojem je bilo riječi i o novostima u vezi plaćanja i izaslanja radnika te poreza u prekograničnom pružanju usluga.
Stručni skup su organizirale Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora.
Kako se prenosi u priopćenju Komore, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić je podsjetio da je Njemačka naš najveći inozemni partner i treći investitor u Hrvatsku, ali i poručio da se mora ozbiljno poraditi na robnom deficitu kojeg imamo s tom zemljom.
“Ušli smo u Europsku uniju, no još uvijek postoje administrativne barijere za poslovanje na tom velikom tržištu. Jednako tako nova direktiva Europske unije o prekograničnom pružanju usluga donosi od iduće godine odredbe o minimalnim plaćama, načinima izaslanja radnika na druga tržišta i poreznom tretmanu. Iako su hrvatske tvrtke prepoznate kao kvalitetne i konkurentne na njemačkom tržištu svaka pomoć im je dobrodošla. Zbog toga, uz aktivan rad na različitim oblicima suradnje u planu nam je otvoriti predstavništvo HGK u Münchenu preko kojeg ćemo jačati gospodarsku suradnju i pomagati hrvatskim poduzećima na tom tržištu”, najavio je Barbarić.
Predsjednik Uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Thomas Sichla je istaknuo kako ta institucija zastupa više od 400 članova, a pomoć pruža njemačkim, ali i hrvatskim poduzećima koji žele poslovati na njemačkom tržištu, posebice u savjetovanju oko poreza i pravne regulative.
Napominje i kako su fokusirani na mala i srednja poduzeća, a u suradnji s HGK odnedavna nude pomoć i hrvatskim startupima, koje je pozvao da se jave kako bi im se olakšao izlazak na njemačko tržište i pronalazak partnera.
Odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kallay i partneri Ivan Matić je, govoreći o izaslanju radnika, predstavio promjene koje donosi nova direktiva.
“Najveća novost je to što poslodavac koji na strano tržište šalje privremeno radnike više neće biti obvezan samo na minimalnu plaću, nego i na minimalne primitke koji uključuju dodatke za hranu, kao i dodatke za putovanje i smještaj. Jednako tako direktiva obvezuje i na maksimalno radno vrijeme i vrijeme odmora, zaštitu na radu, sigurnost, higijenu, zaštitu trudnica i dojilja te izbjegavanje diskriminacije”, istaknuo je Matić.
Privremeno obavljanje posla može trajati godinu dana, uz mogućnost opravdanog produljenja za dodatnih šest mjeseci. Radnicima se pri tome mora dati novi ugovor o radu ili dodatak ugovora o radu koji rješava pitanja trajanja rada u inozemstvu, radno vrijeme, neradne dane, valutu isplate plaća, druga primanja i uvjete vraćanja u zemlju, navodi se u priopćenju HGK.
Po podacima koji se iznose, u 2017. godini je 417 tisuća stranaca došlo raditi na taj način u Njemačku. Na razini Europske unije 0,4 posto svih radnika radilo je u drugim državama. U Hrvatsku je iz inozemstva došlo raditi više od 9800 ljudi, a iz Hrvatske je u inozemstvo privremeno radi posla otišlo više od 47 tisuća radnika. Najveći dio radnika, njih 47 posto, EU granice prelaze kako bi odradili poslove u građevinskom sektoru.
Na skupu je bilo riječi i o iskustvima poslovanja na njemačkom i drugim stranim tržištima, kao sajmovima i mogućnostima koja predstavljanje na sajmovima daje za internacionalizaciju poslovanja.
Po podacima HGK, hrvatski je robni izvoz u Njemačku u prošloj godini iznosio gotovo dvije milijarde eura, dok smo iz te zemlje uvezli robe u vrijednosti 3,6 milijardi eura. Najviše uvozimo motorna vozila, u vrijednosti 370 milijuna, a naši glavni izvozni proizvodi su upravo dijelovi za automobile, u vrijednosti 127 milijuna eura.
Njemački investitori su od početka devedesetih do sredine ove godine u Hrvatsku investirali 3,3 milijarde eura, a najveći su ulagači Deutsche Telekom, Siemens, Bayer i ThyssenKrupp.
Fenix-magazin/IM/Hina
