Otkazni rok otežava promjenu poslova. Jer poslodavci često traže zaposlenike koji s radom mogu početi odmah. U određenim okolnostima, to vrijeme čekanja zaposlenika može se ukloniti.
“Radni odnos može raskinuti bilo koja stranka, uključujući i zaposlenika s dobrim razlogom, bez poštivanja otkaznog roka”, objašnjava Jürgen Markowski, specijalni pravnik za radno pravo u Nürnbergu. To je propisano odredbom 626. Građanskog zakona. Kao “važne” zakonodavac klasificira okolnosti koje zapošljavanje čine nerazumnim za pojedinca.
To su neisplaćivanje plaće, uvrede, seksualna uznemiravanja i rasističko ponašanje. Čak i ako poslodavac redovito i samovoljno odbija dopust, otkaz bez prethodne najave može biti opravdan.
Promjena posla nije razlog za raskid bez prethodne najave.
“Želja za prihvaćanjem drugog posla nije razlog za otkaz bez prethodne najave, gdje se zaposlenik mora pridržavati otkaznog roka dogovorenog u ugovoru o radu”, objašnjava Markowski.
U najgorem slučaju, zaposlenik mora platiti odštetu.
“To se događa posebno kod neopravdanog otkaza bez prethodne najave zbog promjene posla”, rekao je odvjetnik.
Od trenutka kada zaposlenik sazna za izvanredni razlog otkaza, ističe rok od dva tjedna. Samo u roku od dva tjedna zaposlenik može podnijeti otkaz bez prethodne najave.
Ako, primjerice, se zaposleniku ne isplaćuje plaća, zaposlenik mora prvo upozoriti poslodavca, tvrdi Markowski. Ako ne dođe do poboljšanja, može dati otkaz bez prethodne najave.
U slučaju otkaza bez prethodne najave, za zaposlenike vrijede isti standardi kao i za poslodavce. Na primjer, možda će biti potrebno prethodno upozorenje. Stoga poslodavac dobiva priliku da zaustavi bilo kakvo nedolično ponašanje ili neprihvatljivo sa stajališta zaposlenika.
Fenix-magazin/IM
