Udruženje njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) pozvalo je vladu da pojača potporu industriji kako bi se usmjerila na nova tržišta, nakon signala da bi trebala smanjiti ovisnost o Kini.
Kompanije očekuju nove administrativne obveze, skicirane u planiranim vladinim mjerama kao što su provjere otpornosti na moguće nepovoljne uvjete poslovanja i stroži nadzor ulaganja u Kini, priopćeno je iz DIHK-a.
Ministarstvo vanjskih poslova na čelu s Annalenom Baerbock iz stranke Zelenih izradilo je prijedlog mjera u sklopu nove poslovne strategije prema Kini koju je izradila vlada kancelara Olafa Scholza kako bi smanjila ovisnost gospodarstva o azijskoj gospodarskoj supersili.
“Cilj je instrumentima tržišnog gospodarstva promijeniti strukturu poticaja za njemačke tvrtke kako bi smanjivanje ovisnosti o izvozu bilo privlačnije”, navodi se u dokumentu u kojem se posebno izdvajaju kemijska i automobilska industrija.
Ministarstvo predlaže stroži nadzor jamstava za ulaganja, koja bi trebala bi biti ograničena na tri milijarde eura po kompaniji i po zemlji-odredištu i strože propise o jamstvima za kredite izvoznicima kako bi se izbjegao neželjeni prijenos tehnologije.
Nacrt dokumenta moraju još odobriti druga ministarstva u vladi, a konačna odluka o strategiji prema Kini očekuje se početkom iduće godine.
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova odbio je u ponedjeljak komentirati nacrt dokumenta.
Sve što smo do sada čuli o strategiji njemačke vlade za Kinu krajnje je defanzivno, upozorio je u ponedjeljak Volker Treier, voditelj vanjske trgovine pri DIHK-u.
“Nedostaje strategija poticanja na stvaranje održivih gospodarskih odnosa, osobito u širem azijsko-pacifičkom području, kako bi se izbjegla jednostrana ovisnost”, poručio je Treier.
Kina je od 2016. najveći trgovinski partner Njemačke, a njezin snažan rast u protekla dva desetljeća išao je ruku pod ruku sa snažnom potražnjom za njemačkim automobilima i strojevima.
Samo četiri njemačke tvrtke, proizvođači automobila Mercedes-Benz, BMW i Volkswagen te kemijski div BASF, zaslužne su za trećinu svih europskih ulaganja u Kinu u razdoblju od 2018. do 2021., prema studiji istraživačke tvrtke Rhodium Group.
Glasnogovornik Mercedes-Benza odbio je komentirati konkretne mjere u dokumentu, ali je rekao da tvrtka smatra “da je naš zadatak raditi na većoj diversifikaciji naših opskrbnih lanaca”.
“U Europi nam je potrebna aktivna i otporna industrijska politika i strategija za sirovine, baterije i poluvodiče”, rekao je.
Ni glasnogovornik BMW-a nije želio komentirati pojedinosti dokumenta, rekavši tek da je grupa jednako snažno ulagala u Europi i u obje Amerike kao i u Kini, i da će “i dalje nastojati otvarati nova prodajna tržišta u budućnosti”.
Volkswagen i BASF odbili su komentirati nacrt dokumenta.
Grupa Merck KGaA, čija ulaganja u azijskom divu uključuju tvornice laboratorijske opreme u Wuxiju u blizini komercijalnog središta Šangaja, poručila je da će pogoni u Kini uglavnom služiti tamošnjim klijentima.
“Treba nam konstruktivan dijalog sa ciljem jačanja multinacionalizma u okruženju formiranja međunarodnih blokova”, komentirala je tvrtka njemačke planove, odgovarajući na Reutersov upit.
Fenix-magazin/MMD/Hina
